rat u europi

Rusija kontrolira skoro četvrtinu poljoprivrednog zemljišta u Ukrajini

Foto: Morana Begač/Agrobiz
suncokreti
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Kukuruz
Foto: DPA/Pixsell
Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
žitarice
07.07.2022.
u 19:06
Razdoblje od srpnja do listopada posebno je važno za ukrajinske ratare koji žanju ozime žitarice, ali i one posijane u proljeće. I ozime žitarice koje će se žeti dogodine moraju se posijati do studenog.
Pogledaj originalni članak

Rusija kontrolira 22 posto poljodjelskog zemljišta u Ukrajini, a rat prijeti ovogodišnjoj žetvi, što bi dodatno moglo pogoršati svjetsku prehrambenu krizu, ocijenili su istraživači NASA-e.

"Svjetska žitnica je u ratu" i "sad smo na početku prehrambene krize koja će najvjerojatnije na ovaj ili na onaj način zahvatiti sve zemlje i sve ljude u svijetu", rekla je Inbal Becker-Reshef, ravnateljica Programa za žetvu američke svemirske agencije.

Satelitske snimke koje je 13. lipnja načinila misija Sentinel-2 Europske svemirske agencije a analizirao ih je Program, pokazuju da je 22 posto agrikulturnog zemljišta na istoku i na jugu Ukrajine u ruskim rukama.

To obuhvaća 28 posto ozimih žitarica (pšenica, raž, ječam) i 18 posto jarih (kukuruz i sjeme suncokreta), dodaje NASA u svom izvješću.

Prije početka ruske ofenzive 24. veljače, Ukrajina je osiguravala 46 posto svjetskih potreba za suncokretovim uljem, 9 posto potreba za pšenicom, 17 posto za ječmom i 12 posto za kukuruzom, navodi američko ministarstvo poljodjelstva.

Razdoblje od srpnja do listopada posebno je važno za ukrajinske ratare koji žanju ozime žitarice, ali i one posijane u proljeće. I ozime žitarice koje će se žeti dogodine moraju se posijati do studenog.

No seljaci više ne znaju kako dalje u prilikama naglog rasta cijene goriva i umjetnog gnojiva te mogućeg bombardiranja polja. 

Po procjeni glavne udruge ukrajinskih proizvođača i izvoznika, urod pšenice mogao bi biti 40 posto, a kukuruza 30 posto manji.

Ukrajina je usto izložena ruskoj pomorskoj blokadi i ne može izvoziti urod morem, upozorava Sergej Skakun, istraživač u NASA-i i na sveučilištu u Marylandu.

Zbog zatvaranja Azovskog mora i blokade ukrajinskih luka na Crnome moru, tržišta su ostala bez više od 25 milijuna tona žitarica, što potiče rast cijene i prijeti glađu milijunima ljudi u svijetu.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 19

SM
Sivi_medvjed
19:15 07.07.2022.

To je to sto sam pisa prije cetri mjeseca medutim domaci paunovi ne mogu razumit...Uzeli im plodnu zemlju i C more.. AUkrainci da su imali pametno vodstvo mogli su imat suverenu i slobodnu i neutralnu zemlju.Sad se placa ceh....

MI
Mixy
20:42 07.07.2022.

Kako se u klapaju tvrdnje da je Rusija pred porazom, da je Putin teško bolestan, da nemaju municije i sl. sa ovim da kontrolišu 25% obradivih površina a i da su osvojili nekoliko gradova? Ko laže???

SS
sokac sa drave
09:22 08.07.2022.

Josef Göbels je govorio:Berlin ce biti ljepsi od pariza novo ime ce biti germanija a zitnica 2000 reiha ce biti ukrajina.Nakon sto su arapima maznuli naftu sada hoce i hranu.Kazu ukrali su ukrajinsko zito ali ne kazu mi smo ukrali arapsku naftu.Arapsku naftu prodaju ameri a ukrajinsko zito na jednoj cetvrtini ukrajine sto drze rusi ce oni prodavati.