Rusija ne želi biti supersila, to je preskupo i nepotrebno, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin u velikom intervjuu njemačkom Bildu. Velika je ovo prekretnica u odnosima sa stranom javnošću ruskog predsjednika koji je do sada odbijao zapadne medije. Putin je ustvrdio i kako su svi griješili te kako je propuštena povijesna šansa za približavanje Istoka i Zapada.
Greške od 1990.
– Od početka smo propustili nadići podjelu Europe. Prije 25 godina pao je Berlinski zid, ali nevidljivi zidovi pomaknuti su na istok Europe. I sve od tada oni su uzrok svih kriza. NATO i SAD željeli su potpunu pobjedu nad Sovjetskim Savezom. Željeli su sjediti na europskom prijestolju. Sada se tamo nalaze, a mi govorimo o krizama koje inače ne bismo imali. Ova čežnja za apsolutnim trijumfom vidi se i u američkim planovima za raketni štit – ustvrdio je Putin. Upravo je pitanje raketnog štita, koji NATO pod izlikom zaštite od iranskog raketnog programa stavlja na svoje istočne granice, veliki kamen smutnje u rusko-zapadnim odnosima.
– Obama je tvrdio da je riječ o zaštiti od iranskih nuklearnih raketa. U međuvremenu Iran je potpisao ugovor kojim se odriče nuklearnog oružja, ali raketni štit i dalje se gradi. Nedavno je potpisan ugovor sa Španjolskom, ugovor s Rumunjskom je u pripremi. Poljska je na redu 2018., a u Turskoj se grade radarske postaje. Koja je svrha svemu ovome – pita se Putin koji tvrdi da Rusija ne želi biti supersila.
– Ne želimo biti supersila, to je preskupo i nepotrebno. Jedno smo od vodećih gospodarstava svijeta. Što se tiče pojma “regionalna sila”, predlažem da pogledate kartu svijeta. Na zapadu naš je susjed Europa. Na istoku su nam susjedi Japan i SAD. Na sjeveru graničimo s Kanadom. Da biste smanjili značaj Rusije u svijetu, morate podići vlastiti značaj. I to je pogrešno – kaže Putin.
Odnosi s Njemačkom za Rusiju su pitanje od prvorazrednog značaja, a prije deset godina međusobna trgovina iznosila je 80 milijardi dolara na godinu, danas je upola manja. No Rusija i dalje smatra kako velika većina Nijemaca nije potpala pod proturusku propagandu koja dolazi iz SAD-a.
Nema sukoba s NATO-om
Otežanju odnosa sa Zapadom uvelike je doprinijela situacija na Krimu koji je Rusija anektirala.
– Nacionalistički puč u Ukrajini ugrozio je 2,5 milijuna Rusa na Krimu, a naši vojnici spriječili su ukrajinske snage da provedu puč i na poluotoku. Svi moramo slijediti međunarodno pravo. Ako su Kosovari imali pravo na samoodređenje, zašto ga ne bi imali i stanovnici Krima – pita se Putin.
Putin se nada da neće doći do velikog sukoba s NATO-om, no kaže da je Rusija spremna zaštiti svoje interese.
– Mi ćemo učiniti sve da zaštitimo svoje interese, svugdje. Baš kao što radimo u Siriji. Ostajemo tamo, ne želimo da Sirija završi kao Irak ili Libija.
>> Sirija treba početi raditi na novom ustavu, prerano nagađati o azilu za Asada
Od koga to trta ?