– Radnici se sele tamo gdje ima posla. Nije ni Amerika uvijek bila to što je danas. Sad bi se slično moglo dogoditi s Rusijom, Kinom i drugim rastućim tržištima – komentira analitičarka Ekonomskog instituta Iva Tomić najnoviju vijest koja dolazi iz Moskve. Za razliku od zagrebačkog gradonačelnika Bandića koji zbog dugova panično vraća direktore zagrebačkih gradskih tvrtki s godišnjeg odmora, moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin objavljuje da Moskva treba milijun radnika svih profila.
Zapad zasićen
Ruska će prijestolnica, kaže Sobjanjin, zapošljavati strance uz uvjet da polože test ruskog jezika i pokažu da znaju barem 850 ruskih riječi. Prednost će dobiti radnici iz nekadašnjih sovjetskih republika jer nemaju jezičnih barijera, ali vijest je svojevrsno iznenađenje jer smo navikli da takve ponude dolaze sa zapada. Njemačka je i ovo ljeto objavila popis poslova na kojima želi angažirati radnike izvan Europske unije jer kao jedna od rijetkih zemalja koja je izbjegla recesiju to koristi da privuče najbolje radnike s istoka. Na poziv iz Moskve, koji je uslijedio malo nakon njemačke objave, može se gledati i kao na marketinški pokušaj Rusije da radnike koji joj gravitiraju potakne da kupe kartu u njihovu smjeru.
– Rusija dobro stoji, stope su rasta visoke, a ima prirodna bogatstva na temelju kojih će se razvijati i ulagati. Svakako treba uzeti u obzir i Kinu kao potencijalnu zemlju za radne migrante. Poznajem mlade i obrazovane ljude iz Hrvatske koji se odlučuju za posao u Kini – ističe Iva Tomić.
– Zapad je došao do zasićenja. Blagi oporavak koji se dogodio u drugom kvartalu nije dovoljan da se smanji visoka nezaposlenost na tom tržištu, a kad je Hrvatska u pitanju, stanje je još lošije – ističe analitičarka Ekonomskog instituta.
Ovoga se ljeta broj nezaposlenih spustio na 315 tisuća, što je za 60 tisuća nezaposlenih manje nego što ih je bilo u veljači ove godine, kad je postignut crni rekord od 375 tisuća nezaposlenih. Već u kolovozu trend je zaustavljen jer na burzu stižu srednjoškolci koji neće nastaviti školovanje, a smanjuje se i ponuda sezonskih poslova. Ekonomist Zdenko Babić, docent na Pravnom fakultetu, ističe da se situacija na našem tržištu rada neće početi popravljati dok stopa rasta gospodarstva na godišnjoj razini ne prijeđe granicu od 2 posto.
Treba nam 2 posto rasta
– Prema dosadašnjim tendencijama u našoj ekonomiji, tek rast BDP-a veći od dva posto potiče pozitivne promjene na tržištu rada. No, s obzirom na lutanja u ekonomskoj politici te na nepotaknuti investicijski ciklus, teško je očekivati da će do toga doći i u idućoj godini – kaže Babić.
– Prije nego što dođe do oporavka realnog sektora, nije vjerojatan oporavak tržišta rada, na što s obzirom na prognozirani pad realnog BDP-a od 0,9% ne računamo u ovoj godini – kaže i Ana Lokin, analitičarka PBZ-a. S tako lošim prognozama to znači 50 do 60 tisuća novonezaposlenih na burzi rada u idućih pola godine pa ne bi čudilo ako se među milijun imigranata u Moskvu nađu i Hrvati.