Nakon što je Washington najavio povlačenje iz Sporazuma o eliminaciji nuklearnih raketa kratkog i srednjeg dometa (INF), Moskva je odgovorila istim potezom. Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je kako se ne samo povlači iz sporazuma kao SAD već da će i započeti proizvodnju novih raketa među kojima i one supersonične. Američki državni tajnik Mike Pompeo u petak je kazao kako je Washington spreman na nove pregovore, a u subotu je Moskva odgovorila kako nema namjeru pregovarati.
Hoće li se sada ubrzati utrka u naoružanju? Naime jedni druge optužuju kako se i do sada nisu pridržavali INF-a, sporazuma koji su 1987. potpisali tadašnji šefovi SAD-a Ronald Reagan i SSSR-a Mihail Gorbačov.
Međusobne optužbe
Amerikanci optužuju Ruse da su stvorili raketu Iskander u varijanti 9M729 koja može dostići cilj na 2500 kilometara premda službena Moskva kaže kako joj je domet samo 480 kilometara. Prema ruskom objašnjenju, ta raketa ulazi u parametre INF-a, dok Pentagon drži kako se njome krši sporazum. Polemika je izbila još 2014., u vrijeme predsjedanja Obame, a sada administracija Donalda Trumpa drži kako raketni sustav Rusi nisu samo testirali već i razmjestili u Ekaterinburgu, istočno od Urala. Rusi, dakako, odbijaju optužbu, ali bez dokaza. Prošlog je tjedna pokraj Moskve organiziran posjet novinara i vojnih predstavnika lansirnom kontejneru Iskander, ali bio je bez rakete. Prema mišljenju njemačkog vojnog stručnjaka Markusa Schillera, ta lansirna rampa ima mnogo veći radijus od rampe SSC-7, čiji je radijus 480 kilometara.
S druge strane Rusi optužuju Amerikance da su u Rumunjskoj instalirali proturaketni sustav koji nema samo obrambeni karakter već može lansirati i rakete Tomahawk koje imaju radijus do 2500 kilometara i mogu nositi i nuklearne bojeve glave. Dakle, unatoč sporazumu INF dvije su velesile radile na novom naoružavanju. Putin je, uz objavu odluke o povlačenju iz sporazuma, precizirao kako Rusija neće rasporediti rakete kratkog i srednjeg dometa ako to ne bude učinila Amerika.
“SAD bi mogao postaviti ukupno 48 krstarećih raketa u Europi stavljajući u opasnost Rusiju, a tu prijetnju Moskva ne može ignorirati”, kazao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergei Rjabkov dodajući kako bi Amerikanci mogli odmah instalirati 24 rakete Tomahawk s nuklearnim glavama. Rusija poduzima protumjere, dodao je Rjabkov. Bijela kuća dala je do znanja kako razvija opcije vojnog odgovora i radi sa saveznicima u NATO-u na onemogućavanju da Rusija ima vojnu prednost.
Iz NATO-a kažu da Moskva “ne poštuje obveze iz sporazuma INF jer nije uništila svoje raketne sustave 9M729”. Sada ima vremena još šest mjeseci da se dvije strane dogovore prije nego što istekne valjanost sporazuma INF. U kontekstu nove američko-ruske utrke u naoružanju ne smije se zanemariti ni Kina, koja do sada nije potpisala nikakvi sporazum o nenaoružavanju. No, Peking je dao do znanja kako povlačenja iz sporazuma INF mogu imati negativne posljedice. “Kina poziva SAD i Rusiju da pitanje sporazuma INF i razlike u pogledima na njegovu provedbu riješe konstruktivnim dijalogom”, priopćio je Peking.
Peking se drži izvan spora
Trump poziva i Peking na razgovor o novom sporazumu. “Nadam se da ćemo biti u stanju svi zajedno u velikoj i divnoj sobi stvoriti novi sporazum koji će biti bolji od sadašnjeg”, rekao je Trump i dodao kako je potrebno da svi pristupe sporazumu jer se sada “jedna strana (Kina, op. a.) pravi kao da sporazuma nema”.
Zašto je Trump najavio izlazak iz sporazuma? U SAD-u se smatra kako Rusija nije ekonomski spremna za novu utrku u naoružanju, kao što nije bila osamdesetih godina spreman Sovjetski Savez i bio je primoran potpisati sporazum INF. Tada je Reagan prijetio i utrkom u naoružavanju u svemiru, tzv. svemirskim štitom. Sada bi se utrka u naoružavanju satelita mogla rasplamsati, a glede svemirske tehnologije u igri je i Kina. No, iz Pekinga su zasad negativno odgovorili na Trumpov poziv o zajedničkom dogovoru o neširenju naoružanja i naglasili kako je to stvar SAD-a i Rusije.
Točno je da je sporazum INF treba osuvremeniti, ali “bez sporazuma će biti manje sigurnosti”, upozorio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas i naglasio pri tome kako “nemamo potrebu raspravljati o ponovnom naoružanju, već o kontroli naoružanja”.
Video - Pogledajte kako je ruski lovac presreo švedski istraživački avion
Poslije C. Gore evo Nato moli i Makedonce za pojacanje Nato- vojske.