Zelenski otkrio kada očekuje kraj rata: 'Neće to biti jednostavan put...'

• Vladimir Putin rekao je da će Rusija nastaviti s testiranjem svoje nove hipersonične rakete Orešnik
• Ukrajinska tajna služba: 'Ruska raketa dosegla je brzinu koja je više od 11 puta veće od brzine zvuka. Raketa je letjela 15 minuta od polijetanja
• Rusija je uključila teritorije koje okupira u Ukrajini u svoje nedavno izvješće o inventaru stakleničkih plinova
• Profesorica prava na Sveučilištu u Oslu Christina Voigt rekla je da rusko izvješće o emisijama u Ukrajini narušava ukrajinski suverenitet i da bi moglo biti nezakonito 

20:31 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da nazire mogućnost da se ruski rat protiv Ukrajine završi u nadolazećoj godini. "Kad će rat završiti? Kad Rusija poželi da rat završi. Kad Sjedinjene Države zauzmu snažniju poziciju. Kad globalni jug stane uz Ukrajinu i stane uz okončanje rata", rekao je Zelenski u razgovoru s predstavnicima stranih medija u Kijevu na trećoj međunarodnoj konferenciji o sigurnosti hrane, Žito iz Ukrajine.

"Neće to biti jednostavan put, no uvjeren sam da imamo svaku priliku da se to dogodi sljedeće godine", prenijela je novinska agencija Ukrinform njegove riječi. "Otvoreni smo za prijedloge čelnika afričkih, azijskih i arapskih zemalja", nastavio je Zelenski. "Također bih htio čuti prijedloge novog američkog predsjednika i mislim da ćemo ih čuti u siječnju i imat ćemo plan da završimo ovaj rat."

Tijekom svoje predizborne kampanje, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump više puta je davao do znanja da želi smanjiti veliku američku podršku Kijevu. Otkad je izabran, više ne govori da će okončati rat u Ukrajini unutar 24 sata, što je ranije naglašavao.

16:27 - NATO i Ukrajina će u utorak održati izvanredni sastanak zbog eskalacije sukoba. SAD je već odobrio korištenje njihovih dalekometnih raketa za gađanje ciljeva na ruskom teritoriju, a zatim se toj odlucio priključilo i Ujedinjeno Kraljevstvo. Vladimir Putin je kao odgovor na taj potez potpisao novu nuklearnu doktrinu koja snižava razinu potrebnih prijetnji za korištenje oružja "sudnog dana".

Zbog ove eskalacije dogodio se i sastanak Donalda Trumpa i Marka Ruttea, glavnog tajnika NATO-a. U šturom priopćenju piše samo da su "raspravili niz tema globalne sigurnosti s kojima se Savez suočava", te da se Rutte susreo i s "timom za nacionalnu sigurnost izabranog predsjednika".

Rutte i Trump su zasigurno pričali i o umiješanosti Sjeverne Koreje u ratu Ukrajine i Rusije. "Sve više vidimo da Sjeverna Koreja, Iran, Kina i, naravno, Rusija surađuju u borbi protiv Ukrajine. Rusija to mora platiti, a jedan od modela je isporuka tehnologije Sjevernoj Koreji", rekao je Rutte na summitu Europske političke zajednice. 

Rusija je u četvrtak prihvatila i novi proračun u kojem piše da obrani ide 6,3 posto BDP-a. Inflacija i dalje predstavlja problem, pa je Banka Rusije odlučila da podigne referentne kamate na 21 posto. SAD je u četvrtak dodatno zagorčao život Rusiji, jer je pod sankcije stavio Gazprombank, uz iznimku projekta vađenja nafte i plina na ruskom Dalekom istoku, kao uslugu Japanu koji tamo nabavlja plin. 

Preko Gazprombanka su išla plaćanja za ruske energente, čak i ona europska. Kremlj smatra kako je to pokušaj ometanja preostalih isporuka plina u Europu, pa razmatraju i "protumjere", tvrdi glasnogovornik Dmitrij Peskov. 

Da nevolja nikad ne ide sama, dokazuje i novi pad ruske monete. Rubalj je sada na najnižim razinama od ožujka 2022. godine, zbog američog poteza, te je sad za jedan dolar potrebno izdvojiti 102,58 rubalja. Novi pad bi ostavio loš dojam u ruskoj javnosti, prvenstveno u velikim gradovima koji još ne osjećaju posljedice ruske agresije na Ukrajinu.

16:02 - Ukrajina je izgubila više od 40 posto teritorija u ruskoj regiji Kursk, a uspjela ga je zauzeti u munjevitom napadu u kolovozu kada su ruske snage krenule u niz protunapada, rekao je visoki ukrajinski vojni izvor. "Pod kontrolom smo imali oko 1376 četvornih kilometara teritorija, a sada je, naravno, taj teritorij smanjen. Neprijatelj pojačava svoje protunapade", rekao je izvor.

"Trenutačno pod kontrolom imamo otprilike 800 četvornih kilometara teritorija i nastojat ćemo ga zadržati onoliko dugo koliko to bude vojno moguće". Ofenziva na Kursk bila je prva kopnena invazija neke strane sile na Rusiju od Drugoga svjetskog rata i Moskvu je zatekla nespremnu.

Cilj ukrajinskog upada u Kursku oblast bio je zaustaviti ruske napade u istočnoj i sjeveroistočnoj Ukrajini, primorati Rusiju da povuče svoje vojne snage koje su postupno napredovale na istoku i omogućiti Kijevu dodatnu prednost u svim budućim mirovnim pregovorima. No ruske snage i dalje kontinuirano napreduju u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck.

Izvor ukrajinskoga Glavnog stožera ponovio je da je oko u Kursku oblast kao potpora Rusiji stiglo oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika, ali glavnina njihovih snaga još uvijek završava svoju vojnu obuku. Moskva nije ni potvrdila ni demantirala prisutnost sjevernokorejskih snaga u Kursku.

14:30 - Litva će financirati proizvodnju ukrajinskih dalekometnih dronova, objavio je ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov. Dugoročni sporazum između Ukrajine i Litve uključuje početnu tranšu od 10 milijuna eura, koja je već dogovorena, s posebnim naglaskom na ukrajinske dronove slične raketama pod nazivom Palianytsia. - Izrazio sam zahvalnost Republici Litvi za njenu dosljednu podršku tijekom ovih izazovnih vremena te osobno zahvalio ministru obrane Laurynasu Kasčiūnasu na njegovom vodstvu - napisao je Umerov. On i njegov litvanski kolega također su navodno razgovarali o planovima za opremanje ukrajinskih brigada, osiguranje streljiva, jačanje protuzračne obrane i proširenje suradnje u obrambenoj industriji između dviju zemalja kao "ključnim prioritetima" za 2025. godinu.

14:28 - Ukrajina je izgubila preko 40% teritorija u ruskoj regiji Kursk koji je brzo zauzela tijekom iznenadne ofenzive u kolovozu, izjavio je visoki ukrajinski vojni izvor. Prema izvoru iz Glavnog stožera Ukrajine, Rusija je rasporedila oko 59.000 vojnika u regiju Kursk otkako su ukrajinske snage brzo napredovale, iznenadivši Moskvu dvije i pol godine nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

10:05 - Profesor Maksim Kamenjeckij s kijevskog Instituta za društvena istraživanja razgovarao je s N1 televizijom o situaciji u Ukrajini, ali i prijetnjama Putina da će nastaviti proizvoditi ovo oružje. Na pitanje strahuju li u Ukrajini od nuklearnog odgovora, Kamenjeckij kaže: - Prvo, Rusi mogu koristiti i drugo oružje. Sve što oni koriste po našem teritoriju, sve to može imati nuklearne bojne glave. Pitanje je što će oni time postići. Nuklearno oružje svima budi sjećanje na Hirošimu i Nagasaki, to je način uništavanja velikih vojnih ciljeva. Ovo što Rusi brbljaju da će napasti London ili neki drugi veliki grad... Oni su svjesni da nakon toga neće biti normalan partner za neki razgovor. I Kina i druge zemlje su, pretpostavljam, upozoravali Rusiju. S druge strane, Rusima je to zanimljivo kako će nuklearni impuls pogoditi elektronska postrojenja na bojišnici. Ali to ne znači da će gađati gradove. Oni će istog trena postati zločinci i čak ni Kina se više neće moći izvući s razgovorima da treba smanjivati eskalaciju.

9:40 - Rusija je uključila teritorije koje okupira u Ukrajini u svoje nedavno izvješće o inventaru stakleničkih plinova Ujedinjenim narodima, što je izazvalo proteste ukrajinskih dužnosnika i aktivista na samitu o klimatskim promjenama COP29 ovog tjedna. Ovaj potez Moskve dolazi u trenutku kada ruski predsjednik Vladimir Putin razmatra potencijalne pregovore o mirovnom sporazumu s budućim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji bi mogli odlučiti o sudbini golemih dijelova teritorija. - Vidimo da Rusija koristi međunarodne platforme da legalizira svoje postupke, da legalizira okupaciju našeg teritorija - rekla je za Reuters zamjenica ukrajinskog ministra okoliša Olga Juhimčuk.

Rekla je da je Ukrajina u kontaktu s dužnosnicima iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), glavnog UN-ovog tijela za klimu, kako bi zatražila da riješe spor. Riječ je o ruskom nacionalnom izvješću o inventaru emisija stakleničkih plinova za 2022., koje je Moskva podnijela UNFCCC-u 8. studenoga. U podnesku, koji je pregledao Reuters, Rusija je rekla da može iznijeti podatke samo za 85 od 89 teritorija „zbog nedostatka osnovnih podataka o korištenju zemljišta za teritorije Narodne Republike Donjeck, Narodne Republike Luhansk, regija Zaporižja i Herson, koji su pripojeni u rujnu 2022.“ Rusija je već uključila emisije iz ukrajinske regije Krim, pripojene 2014., u posljednjih nekoliko izvješća podnesenih UNFCCC-u. Također je uključila planove razvoja zemljišta Krima u izvješće podneseno UN-ovom Globalnom okviru za bioraznolikost u 2020.

Ukrajinska ministrica okoliša Svitlana Grinčuk pokrenula je to pitanje u govoru izaslanicima na summitu COP29 početkom ovog tjedna, rekavši da rusko izvješće o ukrajinskom teritoriju potkopava integritet globalnih klimatskih napora. Juhimčuk je za Reuters rekla da se zabrinutost temelji na opasnosti od dvostrukog brojanja emisija na teritorijima koji zajedno premašuju veličinu Portugala i Azerbajdžana. -To će nas dovesti do toga da nećemo postići niti jedan od naših ciljeva ako nemamo odgovarajuće izvješćivanje prema Pariškom sporazumu - rekla je.

Direktorica Programa za klimu i energiju Centra za međunarodno pravo okoliša Nikki Reisch rekla je da spor pokazuje kako geopolitička previranja mogu svijetu odvratiti pozornost od borbe protiv globalnog zatopljenja. Profesorica prava na Sveučilištu u Oslu Christina Voigt rekla je da rusko izvješće o emisijama u Ukrajini narušava ukrajinski suverenitet i da bi moglo biti nezakonito.

VEZANI ČLANCI:

9:35 - Dužnosnik američke vlade rekao je da ispaljivanje “eksperimentalne balističke rakete srednjeg dometa” neće ništa bitnije promijeniti u ratu. Slično je kazala i glasnogovornica NATO-a ustvrdivši kako novo oružje “neće promijeniti tijek sukoba niti odvratiti NATO saveznike od potpore Ukrajini”.

9:20 - Ukrajinska tajna služba je, prema pisanju njemačkih medija koji se pozivaju na pisanje RBC Ukraine, navela je kako je ruska raketa dosegla brzinu koja je više od jedanaest puta veće od brzine zvuka. Raketa je letjela 15 minuta od polijetanja u regiji Astrakhan u južnoj Rusiji do pada u gradu Dnjipro u središnjoj istočnoj Ukrajini, stoji u objavi u kojoj se još dodaje kako je “ruska raketa bila opremljena sa šest bojevih glava, od kojih je svaka bila opremljena sa šest komada podstreljiva”.

Sukob Rusije i Ukrajine prerastao je u globalni. Nakon što je predsjednik Vladimir Putin odobrio ispaljivanje hipersonične rakete srednjeg dometa na Ukrajinu, rekao je da će Rusija nastaviti s testiranjem svoje nove hipersonične rakete Orešnik. Domet ovih projektila je od 3000-5500 km, što bi im omogućilo da udare bilo gdje u Europi ili zapadnim Sjedinjenim Državama. 

Moskva kaže da davanjem zelenog svjetla Ukrajini za ispaljivanje zapadnih projektila duboko u Rusiju, SAD i njegovi saveznici ulaze u izravan sukob s Rusijom. Putin je u utorak odobrio promjene politike koje su smanjile prag za korištenje nuklearnog oružja kao odgovor na napad konvencionalnim oružjem na Rusiju.

>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>