ČISTILIŠTE

Ruske strepnje od NATO-a

28.03.2004.
u 00:00
Pogledaj originalni članak

Za sedam država od Baltika do Crnog Mora dugogodišnjem je čekanju došao kraj: 29. ožujka postat će punopravne članice zapadnog vojnog saveza NATO-a. Dok se u Washingtonu pripremaju ceremonije i svečanosti, u ruskim vojnim krugovima vlada zabrinutost. Sa sedam novih članica NATO će povećati svoj potencijal za 175.000 vojnika i 3000 tenkova. Osamdeset posto tenkova otpada na Rumunjsku i Bugarsku. Radi se uglavnom o potpuno zastarjelim ,,pedesetpeticama" (T-55). Najveći vojni budžet od 1,1 milijardu eura za sada ima Rumunjska. Susjedna Bugarska troši 400 milijuna eura za obranu, a znakovito je da od Bugarske pet puta manja Slovenija ima razmjerno velik vojni proračun od 340 milijuna eura.

Dugogodišnje članice NATO-a, Grčka i Turska, sada će prvi put kopnenim putem biti povezane sa srednjom Europom. Postrojbe NATO-a bit će raspoređene gotovo na cjelokupnoj zapadnoj granici Rusije. Međutim, ruska Ahilova peta su baltičke države, koje su još prije 13 godina bile dio Sovjetskog Saveza. Danas svaki vojni zrakoplov iz Estonije može za samo pet minuta doletjeti do St.Petersburga, drugog ruskog grada po veličini. "Ruski sigurnosno-obrambeni sustav sada je u ozbiljnoj opasnosti", upozorio je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Rusija ni pod koju cijenu neće dopustiti da se u baltićkom prostoru stacioniraju kopnene postrojbe zapadnog vojnog saveza.

Moskva je u posljednje vrijeme nastojala da baltičke države i Slovenija potpišu ugovor o konvencionalnoj sigurnosti (KSE), koji znatno ograničava broj stranih i domaćih konvencionalnih trupa, ali do toga nije došlo. Sada se na područje Litve, Letonije i Estonije može stacionirati neograničen broj stranih trupa. Primjerice, u litvanskom gradu Kaunasu Amerikanci grade jedno od najvećih radarskih postrojenja na svijetu, pomoću kojeg će kontrolirati dubinu ruskog teritorija. U Letoniji imaju dva uzletišta s kojih redovito polijeću zrakoplovi AWAC u izviđanja ruskog teritorija.

Kao protumjeru, Rusi su već opskrbili svojeg bliskog saveznika Bjelorusiju protuzračnim raketama S-300. Zapadni obavještajni izvori pak upozoravaju da ruski glavni stožer užurbano postrojava veću vojnu grupu koju namjerava uputiti u svoju enklavu Kalinjingrad, ako baltičke države uskoro ne potpišu ugovor o ograničenju konvencionalnog oružja. Rusi su nedavno signalizirali Amerikancima da novih proširenja NATO-a u njihovom okružju više ne smije biti i Washington se navodno s time složio. Ali sada već i Ukrajina i Gruzija kucaju na vrata NATO-a.

Alexander Oršić

Pogledajte na vecernji.hr