Ruski plin u Srbiju i BiH počeo dolaziti kroz plinovod Turski tok

Ruski energetski gigant Gazprom objavio je na samu Novu godinu da je njihov plin u Srbiju te Bosnu i Hercegovinu počeo dolaziti kroz naftovod Turski tok, odnosno njegov krak koji kroz Srbiju prolazi od Turske preko Crnog Mora do Bugarske na putu do Mađarske. Ovim će plinskim tokom koji koristi i postojeće plinovode Srbije i Bugarske ukupno šest zemalja dobivati ruski plin, prema riječima Alekseja Millera, šefa ruske tvrtke. Uz Srbiju, BiH, Bugarsku i Mađarsku, to su i Grčka, Sjeverna Makedonija i Rumunjska.

Slično kao i kod Sjevernog toka 2, i Turskim tokom Rusija zaobilazi Ukrajinu te plasira svoj plin u Europsku uniju na stražnja vrata. Turski tok dugačak je 930 km, s početkom u Anapi u ruskoj regiji Krasnodara, a kroz Srbiju prolazi čak 403 km. Ukupna je vrijednost Turskog toka 11,4 milijarde eura.

Snažan Vučićev marketing

Ne treba uopće podsjećati kako je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić od pokretanja plinovoda napravio spektakl i ceremoniju koja se 1. siječnja dogodila u mjestu Gospođinci u Vojvodini nedaleko od granice s Mađarskom. Srbija je prvu pošiljku plina kroz novu vezu dobila još u srijedu. Za Srbiju je ovo bio prioritetan projekt pri čemu je sasvim jasno zašto, na ovaj način naš istočni susjed postaje važan igrač na tržištu distribucije plina u Europi koje će biti od vitalne važnosti i za administraciju Joea Bidena kao što je bilo i za prethodnog predsjednika Donalda Trumpa. Jedan je od glavnih američkih ciljeva smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu zbog čega ne prestaju pritisci na sve zainteresirane strane i izvođače u konstrukciji Sjevernog toka 2 kojim bi se također ruski plin dopremao u Europu zaobilazeći Ukrajinu.

– Ovo je od ključne važnosti za budućnost razvoja Srbije, od velike važnosti za industriju, gospodarski napredak i naš narod – rekao je Vučić spominjući i kako je plinovod garancija poboljšanja kvalitete života u njegovoj zemlji.

Jer, Srbija bi kroz Turski tok trebala dobivati plin po cijeni od 155 dolara po kubiku sa znatno smanjenim troškovima transporta nego ranije. Na tranzit plina prema drugim zemljama naplaćivat će se porez čime bi se pokrili troškovi izgradnje srbijanske dionice Turskog toka. Vrlo uskoro bi u Srbiju trebalo stići šest milijuna kubika plina. Ukupno bi godišnje kroz Srbiju trebalo proći 15,75 milijardi kubika ruskog plina.

Inače je Turski tok sada plinovod najvećeg promjera u svijetu, a ukupnog je godišnjeg kapaciteta 31,5 milijardi kubika. No Turski tok je praktički u isto vrijeme dobio i konkurenciju, i to u neposrednom susjedstvu. Negdje u isto vrijeme kada je Vučić otvarao srbijansku dionicu Turskog toka, objavljeno je kako je Azerbajdžan počeo s komercijalizacijom Transjadranskog plinovoda dugačkog 878 kilometara kapaciteta između 10 i 20 milijardi kubika plina godišnje.

Nastavak američke potpore

Ovaj plinovod prolazi od velikog azerbajdžanskog polja Shah Deniz II na Kaspijskom jezeru preko 20 turskih provincija do grčke granice kod mjesta Kipoi. Kroz Grčku nastavlja se na Albaniju gdje onda od Fiera prelazi Jadransko more i ulazi u Italiju kod mjesta San Foca. U geopolitičkom smislu s ovim je plinovodom bitno drugačija situacija jer ima javnu potporu Europske komisije koja ga gleda kao projekt od zajedničkog interesa.

Transjadranski plinovod dio je Južnog plinskog koridora što je inicijativa Europske komisije kojom se želi dovesti plin s Kaspijskog jezera kroz zemlje srednje Europe u samo srce starog kontinenta, odnosno Europske unije. I na taj način smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Konstrukcija ovog novog plinovoda koštala je oko 4,5 milijardi eura, dok su brojke vezane uz Južni plinski koridor bitno impresivnije. Kada se ta inicijativa završi, obuhvaćat će tok od oko 3500 km plinovoda pri čemu cijeli projekt vrijedi nekih 35 milijardi eura. Riječ je o trenutačno najvećem plinskom projektu u svijetu za koji se očekuje da će ga nastaviti javno podupirati i nova američka administracija na čelu s Joeom Bidenom.