Skorim izlaskom Velike Britanije iz Europske unije unutar EU ponovo se počinju kristalizirati dva središta moći koja sada pokušavaju, u ovoj “geopolitičkoj partiji s novopromiješanim kartama”, zauzeti što bolju poziciju.
A ta dva centra moći su Berlin i Pariz. Upravo na tom tragu francuski predsjednik Emmanuel Macron iznenada je jučer objavio kako Francuska neće podržati izgradnju Sjevernog toka 2, projekta koji izvodi ruski Gazprom, a snažno podržava Njemačka. O sudbini Sjevernom toku 2 danas odlučuje Europski parlament.
Najniža cijena plina
Ovaj plinovod trebao bi povezati sjever Rusije s Njemačkom, i to preko Baltičkog mora. Radovi su poodmakli, a dnevno se u more spušta po nekoliko kilometara cijevi koje bi trebale dovoditi ruski plin u Europu, trasom dugom 1230 km. No sada je situacija znatno neizvjesnija budući da je Francuska najavila kako će podržati izmjenu postojeće “plinske direktive” i omogućiti Bruxellesu da zaustavi cijelu investiciju.
Riječ je o uredbi kojom Bruxelles želi osigurati da se europski propisi koji se odnose na plinovod primjenjuju i u zemljama kroz koje plinovod prolazi. To u prijevodu znači da bi upravljanje plinovodom i opskrba prirodnim plinom trebali biti strogo odvojeni. A Gazprom ima obje “grane” ovog posla u svojim rukama, odnosno osigurava i upravljanje plinovodom, ali i sam plin koji bi trebao dolaziti iz plinskih bazena na sjeveru Rusije.
Upravo je ova promjena plinske direktive usmjerena na zaustavljanje Sjevernog toka 2, a za njeno izglasavanje potrebna je većina u Europskom parlamentu. Kako je broj zastupnika pojedine države razmjeran njenoj veličini, da su Berlin i Pariz suglasni sa Sjevernim tokom, rasprave o promjeni plinske direktive jednostavno ne bi ni bilo. Na ovaj način formiraju se dva bloka, a Berlinu će biti prilično teško sakupiti na svojoj strani veći broj istomišljenika.
Za sada mogu računati na glasove Nizozemske, Belgije, Austrije i Cipra. S druge strane, prilično će teško na svoju stranu pridobiti Poljsku ili baltičke zemlje koje vide Sjeverni tok kao moguće sredstvo političke ucjene kojim će upravljati Moskva. Uostalom, Pariz i tvrdi kako se protivi plinovodu te podržava promjenu plinske direktive upravo zbog geopolitičkih razloga.
– Ne želimo ojačati ovisnost o Rusiji i naštetiti interesima Europske unije ili zemalja poput Poljske ili Slovačke. Ujedno, na ovaj način vodimo i računa o Ukrajini koja bi ostala bez prihoda kad bi njen plinovod izgubio svrhu – kažu u Parizu.
Iako je Pariz u posljednje vrijeme gotovo u svakom pogledu bio blizak s Berlinom i usaglašavao svoje stavove s Njemačkom, ovoga puta iz krugova bliskih francuskom predsjedniku tvrde da “omekšavanje odluke” ne dolazi u obzir. Iako to znači podjelu Europe na dva bloka.
Süddeutsche Zeitung objavio je jučer da je francuski predsjednik Emmanuel Macron zbog raskola s Angelom Merkel zbog Sjevernog toka 2 otkazao svoje sudjelovanje na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu (od 15. do 17. veljače), gdje se trebao susresti s njemačkom kancelarkom.
Rusija tvrdi da nema osnove za promjenu plinske direktive, odnosno za zaustavljanje projekta Sjeverni tok 2 jer on, prema stavovima Moskve, donosi svim sudionicima višestruke koristi.
– Sjeverni tok 2 omogućuje diversifikaciju isporuke plina Europi kako ne bi došlo do zastoja kao što smo iskusili 2009. kada je Ukrajina dio plina zadržavala za svoje potrebe. Plinovod je mogućnost za sve sjevernoeuropske zemlje da jeftino dobiju plin jer se plinski bazeni koji će opsluživati Sjeverni tok nalaze na sjeveru Rusije.
Ovaj plinovod bit će najkraći transportni put prema potrošačima i cijena će biti niska. Rusija ne koristi svoj energetski potencijal kao sredstvo političkog pritiska. A što se Ukrajine tiče, to ne znači da će isporuke plina preko te zemlje biti ukinute. Ako bude gospodarskog interesa, isporuka će biti i dalje nastavljena, bez obzira na Sjeverni tok – kaže Dimitrij Maltzev, glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Zagrebu.
Inače, rascjep između Njemačke i Francuske unutar Europske unije reflektira se i na globalnu političku scenu. Dok je po pitanju Sjevernog toka Njemačka u savezništvu i partnerstvu s Rusijom, Francuska se svojom najavom svrstala uz bok SAD-u.
Nema jedinstva
Naime, Sjedinjene Države već dugo kritiziraju izgradnju ruskog plinovoda prema sjeveru Europe, a kritike su se znatno intenzivirale od kada je u Bijeloj kući predsjednik Donald Trump. Cijela situacija došla je, što se tiče Washingtona, do točke usijanja pa je prije mjesec dana američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell poslao pismo na adrese nekoliko njemačkih tvrtki koje rade na projektu, upozoravajući kako bi se mogle naći pod sankcijama SAD-a. Iako pisma nisu bila namijenjena javnosti, do njih je došao Bild am Sonntag te optužio Grenella za ucjenu.
Jedina stvar koja se ovdje može smatrati ucjenom ono je što bi Rusija radila da se plinovod izgradi do kraja, ustvrdilo je u odgovoru američko veleposlanstvo.
U svakom slučaju, nema sumnje kako će u sporu oko sjevernog toka i glasanju oko promjene plinske direktive velike tvrtke odigrati, kroz svoje lobiste, značajnu ulogu. Cijeli projekt vrijedan je više od 11 milijardi dolara. U igri je i francuska naftna kompanija Engie koja će zasigurno pokušati izvršiti kakav-takav pritisak na Macrona.
Raskol na političkoj sceni EU sve je izvjesniji, a prilično je jasno kako se na puno i apsolutno jedinstvo Njemačke i Francuske više ne može računati. Kreće izgradnja dvaju političkih blokova unutar EU, a to je situacija koja podjednako odgovara i Trumpu i Putinu.
Kolinda u posjetu Zagrebu
Pariz je prijestolnica žido-cio-hazarske klike u Evropi.