Snage koje idu na Knin su: 400 dobrih pješaka iz 3. bojne 126. pukovnije, koji su svi iz ovog kraja, poznaju odlično taj kraj, a imaju razloga da se bore tu, i ovog trenutka ih je teško držati na uzdi, 1. hrvatski gardijski zdrug, koji ima 300 pješaka, koji se ovog trenutka u ovom prostoru dokazao, i u svakom slučaju, na te pješake možemo računati, Specijalna policija MUP-a Herceg-Bosne, koji imaju 350 odličnih pješaka koji su se pokazali u ovome prostoru i operacijama kao izvanredni. Znači da mi imamo negdje oko tisuću dobrih pješaka uvježbanih za brzo prebacivanje na ovom teškom terenu - mi možemo ovladati Kninom bez ikakvog problema."
Iskazao se u akciji Cincar
To je dio izvještaja generala Ante Gotovine koji je podnio predsjedniku Franji Tuđmanu, a javnosti postao dostupan nakon 'curenja' Brijunskih transkripata. No, ova se želja specijalcima MUP-a Herceg-Bosne nije ostvarila. Iz 'političkih razloga' oni su ipak ostali s desne strane Dinare, a na prilazima Kninu za srpsku stranu su se posve neočekivano pojavili s bh. strane pripadnici postrojba Hrvatske vojske.
Video: Svečano obilježena 30. obljetnica ustrojavanja postrojbe Prvi hrvatski redarstvenik
No, dan uoči ulaska u Knin specijalci kojima je zapovijedao najspominjaniji časnik posljednjih dana, general Zlatan Mijo Jelić, zauzeli su dvije vrlo važne lokacije, Malo Tićevo i Gveri koji su nadzirali komunikaciju između već zauzetog Grahova te Drvara, koji je bio sljedeća destinacija hrvatskih postrojbi. Upravo je hrvatski predsjednik Zoran Milanović zbog zasluga postrojbe Specijalne policije MUP-a Hrvatske republike Herceg-Bosne i četiri gardijske brigade HVO-a odlikovao Redom Nikole Šubića Zrinskog. Odličje je u ime specijalaca preuzeo i general Jelić, što je izazvalo oštre osude bošnjačkih političara u Sarajevu. Protiv Jelića su pravosudne vlasti BiH podigle optužnicu u kojoj ga se tereti da je "sudjelovao u organiziranju i izvršenju širokog i sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području općine Mostar u cilju realizacije strateških ciljeva hrvatskog naroda, i to: etničkim čišćenjem ... odvođenjem u logore".
Cijela je ova optužnica nastavlja se na haaški proces šestorici dužnosnika Herceg-Bosne s već pripremljenim 'kalupom' koji je trebao potvrditi navodni zločinački pothvat uz koji su se vezivala imena predsjednika Franje Tuđmana, ministra Gojka Šuška, Mate Bobana. Zbog toga se Jelić sklonio u Hrvatsku, koja je dobila predmet iz BiH, za koji je teško očekivati da će biti potvrđen prema ovom stereotipu. Zlatan Mijo Jelić najmlađi je hrvatski ratni general podrijetlom iz Širokog Brijega koji je sa samo 22 godine zapovijedao obranom Mostara. Živa je još anegdota da je srpski general JNA u pregovora za generala Jelića rekao da je 'čudo od djeteta'. Iskazao se u akciji Cincar u siječnju 1994. kada su postrojbe pod njegovim zapovijedanjem nanijele prvi poraz srpskim snagama, nakon čega je slijedio niz operacija: Zima 94, Skok 1, Skok 2. Ljeto 95, Oluja te Maestral i Južni potez, u kojima su njegovi specijalci bili udarna snaga tada združenih hrvatskih snaga, HVO-a i HV-a.
'Veliko priznanje herojima'
Dvadeset pet godina poslije dočekao je da postrojbe kojima je on zapovijedao konačno budu nagrađene odličjem predsjednika Milanovića, što je i ispravljanje svojevrsne nepravde. "Ovo je veliko priznanje za sve pripadnike HVO-a i živuće heroje i poginule pripadnike. Priznanje je trebalo biti dodijeljeno prije, a ne da se čeka 25 godina jer smo ravnopravno s Hrvatskom vojskom sudjelovali u operaciji Oluja. Mislim da je predsjednik Milanović povukao državnički potez ispravivši nepravdu", rekao je Jelić.
Svaka cast hrvatskom bojovniku.