Centar banka bila je u problemima i ulazak FGS-a državi je tada bilo prihvatljivo rješenje. Ipak, tada mnogima čudno jer nije baš praksa da takvi fondovi ulaze u banku. Daljnje povjerenje Alternativeu dano je nakon što je FGS-u omogućeno da preuzme većinski udjel u banci. Da bi oni mogli dobro upravljati bankom, vjerovali su i mirovinski fondovi i dotadašnji većinski vlasnik Dragutin Biondić. No, banka je tonula u probleme, a Alternative upravljanje pokazivalo je sve više samovolje u provođenju zakona u svoju korist. Zbog toga je ministar Maras s njima imao i najviše problema. Ministar Linić je pak htio smiriti situaciju na tržištu malih banaka i udružiti ih, no to su odbili.
Dragutin Biondić
Dugo vremena bio je većinski vlasnik banke, a nakon prošlogodišnje dokapitalzacije FGS-a, fond preuzima većinsko vlasništvo. Biondić je od početka bio nezadovoljan radom uprave banke pod vodstvom Marinca, jer je smatrao da ne znaju bankarski posao. Sada i optužuje fond i s njima povezanu češku banku za propast, dok istodobno oni njega smatraju odgovornim.
Mirovinski fondovi
U ulaganjima FGS-ova, osim države, sudjeluju i privatni ulagači, a to su pretežno mirovinski fondovi. Uložili su i u Centar banku – oko nekoliko milijuna kuna prošle godine. Zato se odgovornost za promašeno ulaganje u banku ne može samo pripisati državi, nego i mirovinskim fondovima koji ipak drže naš novac. Nakon stečaja banke, propalo je i to ulaganje, fondova i države, ali i Biondića i Alternativea.
Radimir Čačić
Njegovi planovi za spas Centar banke bili su puno ranije od ulaska FGS-a, no HNB ih tada nije prihvatio. S tom je bankom bio povezan kroz jamstva i kredite prije svega njegov Coning. Zagovarao je ulazak FGS-a u tu banku, ali čak i više u Vabu. Nakon ulaska države u banku, mnoge državne tvrtke pod palicom HNS-a otvorile su račune u toj banci.
Boris Vujčić
Centar banka već je dulje vrijeme bila pod povećalom HNB-a, a postavili su i svog povjerenika. No HNB ne može puno napraviti dok su dioničari ti koji dogovaraju sudbinu banke. Zato je i vlasnike htio primiriti ministar Linić, no nije uspio. Središnja banka bila je protiv uprave Centar banke jer nije ispunjavala uvjete za upravljanje bankom prema zakonu.
Tomislav Marinac
Član je Alternative upravljanja i dojučerašnji predsjednik uprave Centar banke. Radio je kao broker, pa zato što nije imao bankarskog iskustva nije niti mogao dobiti odobrenje za vođenje banke od HNB-a. No iskoristio je zakonsku mogućnost i odobrenje za privremeno upravljanje dobio od Trgovačkog suda. Na žalost, i oko sebe je okupio nestručan kadar. Oni koji ga bolje znaju tvrde da mu je jedina želja bila voditi banku, a zbog takvog pritiska je i odstupio bivši čelnik banke Ivo Markotić. Najveći manjak mu je bilo neznanje u bankarskim poslovima, iako je teško osporavati njegov napor da popravi poslovanje, što bi bilo i logično s obzirom na to da je i sam član Alternativea koji je dioničar banke.
Gordan Maras
Ministar obrta, zadužen za FGS-ove, odmah je uočio promašaje fondova te se odlučio na promjenu zakona. Upravo sa željom da društvima za upravljanje FGS-ovima smanji naknadu, što je i učinjeno dva puta, te upravljačka prava. Četiri društva su na to pristala. No ne i Alternative, koji to odbija već gotovo godinu dana. Nakon sloma banke najavljuje se raskid ugovora s tim društvom.
Đuro Popijač
Bivši ministar gospodarstva u HDZ-ovoj vladi koji je omogućio rad FGS-ova, u čije projekte podjednako ulaže država i privatni sektor. Iako zamišljen po konceptu drugih zemalja, ipak se pokazao lošim jer su privatnom društvu za upravljanje dana prevelika prava, a ujedno im ulagači u fond, među kojima i država, moraju isplaćivati velike naknade.
Slavko Linić
Na početku ljutit na Marasa i njegovo vođenje FGS-ova, no ubrzo je uočeno da je zakon u startu bio loš. Linić je pokušao naći drukčije rješenje za banke, kroz spajanje ili pripajanje Croatia banci, no vlasnici malih banaka su ga odbili, a najveći protivnik je upravo bio Alternative. Linić sada odgovornost za slom Centar banke vidi upravo u menadžmentu malih banaka.