Zaposleni u Hrvatskoj ne bi smjeli imati manje od 20 dana, odnosno četiri tjedna godišnjeg odmora, no uz 14 dana državnih praznika i blagdana, od kojih četiri sljedeće godine padaju u dane vikenda – slobodni se dani u najnepovoljnijoj varijanti mogu protegnuti na najmanje 30 dana. Dakako, to se odnosi na ljude koji su slobodni vikendom ili ne rade u smjenama jer smjenski radnici često rade kad se svi drugi odmaraju.
Glavnina godišnjeg odmora uobičajeno se kod nas koristi ljeti, te prvo značajnije razdoblje odmora počinje već u lipnju, koji je zbog Tijelova i Dana antifašističke borbe, i ove godine idealan za uhodavanje za godišnji. Uz pet dana godišnjeg u lipnju se broj slobodnih dana može protegnuti na jedanaest, što je sasvim dobra priprema za pravi godišnji u srpnju ili kolovozu, tko volji ljetnu vrevu i gužvu.
Kraća je mogućnost da se između dvaju lipanjskih praznika razdoblje odmora s tri dana godišnjeg protegne na sedam dana.
S jednim danom godišnjeg mogu se i na početku siječnja dobiti četiri slobodna dana za odmor od stare i skupljanje snage za novu godinu, i to bi bilo manje-više sve što se tiče ozbiljnijeg spajanja u 2022. godini.
Mnoge hrvatske tvrtke uvode i kolektivne godišnje odmore tijekom ljeta ili božićnih blagdana jer im je tako jednostavnije organizirati radni proces. Prema kolektivnim ugovorima i internim aktima poduzeća, godišnjih odmora kod nas ima i duljih od 30 radnih dana, s tim što se vrlo često subote i nedjelje ne uračunavaju u godišnje odmore. Hrvatska ima nešto više državnih blagdana i praznika od europskog prosjeka.
Prema istraživanju Eurofounda, fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, zaposleni u EU imaju 25 dana plaćenog godišnjeg odmora i 11 praznika. Najdulji su plaćeni godišnji odmori u Danskoj i Njemačkoj – 30 dana, a najmanje se odmaraju Slovaci, Rumunji, Estonci i Ciprani – od 20 do 22 dana.
Godišnji se odmori moraju platiti i radnici se tog ustavnog prava ne mogu odreći. Sprečavanje radnika da koristi odmor ili sklapanje sporazuma o odricanju od prava uz isplatu naknade najteži je prekršaj poslodavca koji se kažnjava od 31 do 60 tisuća kuna, a odgovornu osobu četiri do šest tisuća kuna.
Koliko se kazni naplati, drugo je pitanje. Hrvatska radna regulativa u skladu je s radnim i socijalnim standardima EU direktiva, no kao i u mnogim drugim stvarima pitanje je kako se zakoni provode, koliko se kontrolira i sankcionira njihova primjena.
>> VIDEO Superbaka (100) na sobnom biciklu odvozit će cijelu dužinu Velike Britanije: Penjala se i po stepenicama devet katova dnevno godinu dana, što je više od Mount Everesta
je, samo da još nagovorite ljude da ne idu na bolovanje i dobit ćete nobelovu