S Weberom i Šuicom jača utjecaj HDZ-a u pučanima

Europski pučani izabrali su jučer na stranačkom kongresu u Rotterdamu 49-godišnjeg bavarskog kršćanskog socijalista Manfreda Webera za novog predsjednika EPP-a. Njegov izbor bio je siguran, s obzirom na to da je bio jedini kandidat, a izabran je velikom većinom od 447 od ukupno 502 glasa. Weber je nakon objave rezultata poručio da je ponosan što je izabran za predsjednika najveće političke stranke u Europi, a stranku preuzima u trenutku kada je broj članova EPP-a u Europskom vijeću spao na samo sedam od njih ukupno 27, iako ih je prije samo nekoliko godina bilo skoro dvostruko više.

Kriza identiteta

Webera nesumnjivo čeka teška zadaća, s obzirom na to da preuzima EPP u prijelomnom trenutku, kada se Europa i svijet zbog rata u Ukrajini nalaze na prekretnici. Zamijenit će popularnog Poljaka Donalda Tuska, bivšeg predsjednika Europskog vijeća, koji se vraća u Poljsku kako bi na poljskim izborima sljedeće godine pokušao srušiti vlast ultrakonzervativne stranke Pravo i pravda. Tusk je bio prvi istočnoeuropski političar koji je došao na čelo najmoćnije stranke u EU, a od njega se očekivalo da zaustavi negativne trendove i razriješi ideološke sukobe koji su se unutar EPP-a rasplamsali između istočnih i zapadnih članica, u čemu je on uglavnom nije uspio, s obzirom na to da je u njegovu mandatu taj sukob dodatno kulminirao kada je Fidesz mađarskog autokrata Viktora Orbána samovoljno napustio EPP ne bi li preduhitrio odluku o izbacivanju.

Stranka koja već nekoliko desetljeća neprikosnoveno vlada Europom posljednjih godina proživljava svojevrsnu krizu identiteta, što je jedan od razloga zbog kojeg EPP bilježi sve slabije rezultate i na europskim i nacionalnim izborima. O tome zorno svjedoče i rezultati prošlih europskih izbora, na kojima je EPP, iako je pojedinačno ostao najjača politička grupacija, izgubio 34 mandata u Europskom parlamentu, zbog čega je stranka morala odustati od principa spitzenkandidata, na kojem su upravo pučani najviše inzistirali. I tada je najveću štetu pretrpio upravo Weber, koji je bio spitzenkandidat EPP-a za predsjednika Europske komisije, koji je u ne baš transparentnim okolnostima izbačen iz utrke.

Zato je u Weberovu slučaju zanimljivo to što će on od sada funkcionirati u dvostrukoj ulozi, i kao predsjednik EPP-a i kao predsjednik političke skupine EPP-a u Europskom parlamentu, što nije prvi put u povijesti EPP-a, iako to nije uobičajeno i može sugerirati da se Weber možda ipak nije odrekao ambicije da nakon sljedećih europskih izbora dođe na čelo Europske komisije. Weber će kao novi čelnik formalno i dalje najjače političke grupacije u europskoj politici morati primiriti ideološki sve podjeljeniju stranku, a istodobno osigurati obnovu moći EPP-a u ključnim europskim gospodarstvima i najvažnijim članicama, u kojima je EPP-a u ovom trenutku u opoziciji.

I europski zastupnik HDZ-a Karlo Ressler priznaje kako je vidljiv “trend koji nije pozitivan za EPP”, ali vjeruje da vrijeme velike neizvjesnosti i tektonskih promjena u Europi i svijetu zahtijeva vodstvo kakvo može osigurati upravo “široko i snažno vodstvo EPP-a”, utemeljeno na “zdravorazumskim politikama”, koje može obuhvatiti “raznolikosti unutar EU”, zbog čega vjeruje da će EPP i nakon europskih izbora 2024. ostati najsnažnija politička grupacija u EU i da Weber ima znanje, iskustvo i energiju koji su za to potrebni. Slično o Weberu misli i europarlamentarac Tomislav Sokol, koji Webera opisuje kao “čovjeka kompromisa” koji je u stanju surađivati s drugim političkim grupacijama. Uvjeren je da će Weber uspjeti preokrenuti EPP-ove “negativne trendove”, ocjenjujući pritom da će EPP zbog političke konkurencije morati poraditi na vlastitoj prepoznatljivosti kako bi se afirmirao kao najjača politička grupacija, dok eurozastupnica Željana Zovko misli da je Weber izvanredan kandidat za predsjednika, čovjek srednjeg puta i onaj koji pomiruje europski sjever i jug, ali i čovjek koji zna reći dosta, bilo da je riječ o Putinu ili Erdoğanu kada oni krše međunarodno pravo i ljudska prava.

Zaštita Hrvata u BiH

I Ressler i Sokol i Zovko uvjereni su da će aktualna potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica biti danas izabrana za potpredsjednicu EPP-a, zbog čega će utjecaj i ugled HDZ-a, koji je definitivno jedna od najuspješnijih članica EPP-a, unutar EPP-a još narasti.

Kako doznajemo od Sokola, na kongresu EPP-a trebala bi biti usvojena i rezolucija o BiH, kojom će biti istaknuta važnost promjene izbornog zakona i zaštite konstitutivnosti i poštivanja prava Hrvata u BiH za dugoročnu stabilnost BiH, iako su neki unutar EPP-a pokušali opstruirati donošenje takve rezolucije.