Sabina Glasovac, Marija Selak Raspudić i Danijela Dolenec sučelile su se u studiju Večernjeg lista po vrlo bitnom pitanju - pitanju obrazovanja. Ono što bi trebalo biti temelj svakog društva, planovi i promjene koje stranke planiraju uvesti u osnovne i srednje škole, kao i fakultete ostalo je u mnogim stranačkim programima po strani, a upravo na takvim važnim pitanjima birači trebaju donositi odluke kome pokloniti svoje povjerenje.
Tko od njih zagovara produljenje osnovnoškolskog obrazovanja, sto misle o jednosmjenskoj nastavi, tko bi donio odluku o zabrani mobitela u školama, tko bi podizao plaće nastavnicima, tko mijenjao satnicu, što znače održive škole, zašto nitko ne spominje važnost ravnatelja u samom procesu obrazovanja i zašto se kalkulira s važnim uvođenjem vanjskog vrednovanja i nužnim profesionalnim usmjeravanjem mladih - o svemu tome razgovarali smo u studiju Večernjeg lista.
Prema programu, SDP bi produljio obvezno osnovnoškolsko obrazovanje na devet godina? Što to točno znači?
Glasovac: Hrvatska ima jedno od najkraćeg trajanja obveznog obrazovanja. Ovo bi značilo raniji polazak djece u školu. Jačati predškolski sustav i devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, imali bismo duži period gdje bismo mogli pružiti našim učenicima sve što je potrebno za njihov razvoj.
Selak Raspudić: To bi trebalo ozbiljno promotriti s obzirom na infrastrukturnu potkapacitiranost škola. Nisam sigurna da to svi možemo podnijeti. U cilju nam je osnažiti infrastrukturalnu opremljenost škola. Nemamo nastavnike STEM područja, tko će nam predavati? Sa svim upitnicima u glavi ne mogu se dati svi odgovori, ali se slažem da trebamo imati što duže i kvalitetnije obavezno obrazovanje.
Dolenec: U skladu s europskim sustavom je da se obvezno obrazovanje produži. Naša djeca trebaju krenuti ranije u školu, u tom smislu je pravo pitanje je li predškola taj budući prvi razred, je li to u kapacitetu predškolskog odgoja. Predškolski odgoj je vrlo kvalitetan u Hrvatskoj u smislu obrazovanja. U Zagrebu dvije trećine osnovnih škola rade u dvije smjene, dok god je tako, fizičkog kapaciteta za cjelodnevnu nastavu nema. Daleko smo od cilja dovoljnih infrastrukturalnih kapaciteta škola. Bilo je premalo ulaganja u vrtiće, sad su puno veća.
Dobili smo novac da do 2027. prijeđemo na obaveznu jednosmjensku nastavu. Zašto isticanje ekstraulaganja u infrastrukturu ili ovoj priči ne vjerujete?
Selak Raspudić: Bitnije je na što će se taj novac doista trošiti. HDZ je kroz dosadašnji rad pokazao da im obrazovanje ne da nije prioritet, nego im je bilo na zadnjem mjestu. HNS je dobio obrazovanje na poklon. Naše škole su u kriminalnom stanju. Gdje će novci završiti, zavisi tko će biti na vlasti.
Dolenec: U velikoj smo opasnosti da nećemo najbolje iskoristiti ta sredstva. Programi za vrtiće su krenuli ranije, no mi smo u Zagrebu maksimalno mogli dobiti od 20 do 25 posto. Natječaji za škole idu presporo.
VEZANI ČLANCI:
Možemo u svojem programu ističe da će smanjiti pritisak ocjena na učenike novim modelom vrednovanja. O kakvom je to novom modelu riječ i što to konkretno znači?
Dolenec: Svi koji su u bilo kakvom doticaju s djecom sve više ističu pritisak na djecu s ocjenama. Potrebno je mijenjati i vanjsko vrednovanje škole s ciljem podrške slabijim školama, a ocjenjivanje treba staviti u nekakvo mjerilo s drugim načinima vrednovanja učenika, kako bi se smanjio pritisak na njih.
SDP u svojem programu ima plan ukinuti opći uspjeh.
Glasovac: Ako pogledajte upise u srednje škole, vidjet ćete da su se i struka i javnost izjasnile da zapravo nama prosjek ocjena ne govori ni o čemu i da on u jednom dijelu stvara stres učenicima da moraju 'navlačiti na 4.5 da bi opći uspjeh bio izvrstan. Kada govorimo o upisima u srednju školu, taj stres bi se mogao otkloniti tako da točno znate za koju srednju školu vam se gledaju koji predmeti, koji su značajni. A, s druge strane, da se u nekoj daljoj budućnosti kao jedan od elemenata uzme i vanjsko vrednovanje.
Selak Raspudić: U Hrvatsku treba uvesti sustav profesionalnog usmjeravanja učenika. To je jedna dobra praksa koja postoji u mnogim razvijenim zemljama. Mnoge vještine koje se ne mjere kroz ocjene mogu kasnije vam i više koristiti u životu. Što je naš problem? Da bismo znali u kojemu se smjeru uopće želimo razvijati, nas netko treba pratiti od početka do kraja. Kod nas su danas učenici više-manje prepušteni sami sebi, ne znaju gdje bi i nisu sigurni koje su njihove prednosti. Mi želimo da svaki učenik ima mapu gdje će se njegov rad od početka školovanja sustavno pratiti. Ako je potrebno, morali bismo zapošljavati dodatan kadar ili proširili postojeći pedaga i sl. koji bi mogao pratiti učenike. To se uvijek radi u suradnji s nastavnikom koji je ujedno i razrednik.
Dolenec: Jako je važno da ljudi znaju da se naša djeca nakon osnovne škole sortiraju prema tome iz koliko su dobro stojeće obitelji i istovremeno ona djeca iz srednje ili slabije stojećih obitelji idu u strukovnu školu. Tu je profesionalno usmjeravanje samo jedan dio veće teme, gdje, primjerice, obiteljsko stanje uvelike određuje hoćete li vi odabrati opći smjer jer znate da ćete ići na studij ili birate strukovnu školu jer ćete morati vrlo brzo raditi. Ključno je da strukovno obrazovanje osnažimo, da i dalje ima dovoljno općih predmeta i da ga produžimo na četiri godine, tako da i ti mladi ljudi mogu odlučiti u jednom trenutku, i bez podrške obitelji, nastaviti obrazovanje.
VEZANI ČLANCI:
Selak Raspudić: Slažem se s time da vas često vaše okolnosti određuju u vašem školskom usmjeravanju. U tom smislu trenutno je u Hrvatskoj na snazi jedan vrlo opasan proces, protiv kojega se svi profesori općih predmeta u strukovnim školama bore. Ti se predmeti, naime, pokušavaju dokinuti. Mi ćemo tako u Hrvatskoj proizvoditi nižekvalificiranu radnu snagu za inozemno tržište.
Glasovac: Potpuno se slažem s ovim stavovima i nije mi jasno zašto mi 10 godina nakon idemo korak nazad u prohodnosti za učenike strukovnih škola prema višoj razini obrazovanja. Mi prije 10 godina smo upravo učenicima trogodišnjim školama omogućili da kroz četvrtu godinu mogu dobiti ono što im treba da bi pristupili ispitima državne mature, što do tada nisu mogli.
O čemu su još sve govorile Sabina Glasovac, Marija Selak Raspudić i Danijela Dolenec, provjerite na našem YouTube kanalu.
GALERIJA Veliki planovi za prostor propale osječke tvornice, pogledajte što bi na njemu trebalo niknuti
Koja sprdnja od kandidata