Hrvatski sabor morat će donijeti odluku o tomu jesu li ispunjeni uvjeti za referendume inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. To proizlazi iz odluke Ustavnog suda kojom su odbačeni zahtjevi tih inicijativa. Sabor ne mora prihvatiti izvješće Vlade, već može smatrati kako je prikupljen dovoljan broj potpisa i raspisati referendum. Kako je uvjerljiva saborska većina protiv referenduma, to je samo teoretska mogućnost.
Drugo je rješenje da Hrvatski sabor odluči kako bi zbog sumnji i tenzija bilo najbolje da Ustavni sud utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma. I treća moguća saborska odluka je da za održavanje referenduma nisu ispunjeni uvjeti jer nije prikupljen potreban broj potpisa. Na tu odluku inicijative bi mogle uputiti zahtjev za nadzor, ali poštujući kriterije na kojima inzistira Ustavni sud.
Moraju dokazati rizik
Odluke Hrvatskog sabora, Vlade i Ministarstva uprave o provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa nisu akti u kojima je odlučivano o ustavnim pravima inicijativa pa ih se ne može osporavati na Ustavnom sudu.
Što se ostalih zahtjeva tiče, inicijative nisu iznijele “činjenično konkretizirane, jasne i uvjerljive razloge koji bi nalagali aktiviranje ovlasti Ustavnog suda iz članka 96. Ustavnog zakona, tj. razloge koji upućuju na to da je postupanje Vlade odnosno Ministarstva uprave u konkretnom slučaju bilo takve naravi da predstavlja grubo kršenje pravila demokratske procedure, odnosno da faktično dokida ili ozbiljno narušava pravo građana na referendumsko odlučivanje”.
Mora postojati minimalno povjerenje u državna tijela zadužena za provedbu referendumskog postupka koji je započeo od podnošenja zahtjeva dviju inicijativa predsjedniku Hrvatskog sabora. Inicijative ne mogu od Ustavnog suda tražiti nadzor nakon što su odbile sudjelovati u postupcima provjere potpisa, jer ih “a priori smatraju pristranima, suviše restriktivnima odnosno neučinkovitima, a da pri tome takve subjektivne ocjene nisu konkretizirali u skladu s kriterijima koji su jasno određeni i obrazloženi”.
Kako Hrvatski sabor “ima ovlast i obvezu” donijeti odluku o tomu jesu li ispunjeni uvjeti za raspisivanje referenduma, inicijative će i saborske zastupnike moći uvjeravati u opravdanost i oportunost njihovih zahtjeva, a i Sabor može tražiti ocjenu Ustavnog suda o tomu jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje referenduma.
Opće tvrdnje i osobne ocjene referendumskog postupka za Ustavni sud nisu relevantne. Inicijative moraju dokazati kako postoji “stvarni rizik koji nije moguće zanemariti odnosno da postoje stvarni (realni) i ozbiljni razlozi zbog kojih bi Ustavni sud trebao (morao) podrobnije razmotriti osporavane radnje nadležnih tijela državne vlasti”.
Hrvatski sabor bio je ovlašten tražiti od Vlade da provede provjeru potpisa, a ona zadužiti Ministarstvo uprave koje je tehničku izvedbu prepustilo APIS-u, koji nije odlučivao o (ne)valjanosti potpisa. Inicijativama nije omogućen uvid, ali to nije sporno jer to nije zakonska obveza. Ni duljina postupka nije propisana ni sporna.
To što je Vlada podržala Istanbulsku konvenciju, ne znači da nije u stanju objektivno i zakonito provesti provjeru potpisa. Od njihove arbitrarnosti i samovolje građane štite višestranački Hrvatski sabor i njegova tijela, demokratski izbori, Ustavom zajamčena temeljna prava i slobode te nadzor Ustavnog suda.
Kad odluka izvršne vlasti o neispravnosti potpisa ne bi sadržavala obrazložene razloge zbog kojih je određen potpis ocijenjen kao neispravan, odnosno koja zainteresiranim strankama ne bi omogućila uvid odnosno provjerljivost rezultata provjere potpisa, predstavljala bi ograničenje ustavno zajamčenog referendumskog izjašnjavanja. Iako im je omogućen uvid, inicijative nisu dovele u pitanje postupak provjere vjerodostojnosti i ispravnosti potpisa te nisu navele nijedan razlog koji bi na to upućivao.
Šumanović se ne slaže
Ustavni sudac Miroslav Šumanović ne slaže se da postoji zakonska praznina u pogledu provjere potpisa. A, i kad bi postojala, bilo bi nedopustivo da je izvršna vlast popunjava po svojoj miloj volji, a da se zahtjevi “druge strane” a limine odbiju zato što nema norme.
Šumanović tvrdi da je Ustavni sud jedini od tijela državne vlasti kojem jasna i izričita ustavna norma daje u nadležnost utvrđivanje je li ispunjen uvjet za raspisivanje referenduma pa je na njemu i da odredi način i tehniku kao i kriterije “provjere”. Hrvatski sabor tu ovlast nema pa je ne može delegirati egzekutivi! Provjera potpisa nije zakonski regulirana upravo zato što je to ustavnopravno normirano u isključivoj nadležnosti Ustavnog suda. Što je i logično, s obzirom na rivalitet inferiornog dijela biračke mase čiji su zahtjevi usmjereni protiv političkog establišmenta, zaključuje Šumanović u izdvojenom mišljenju.
Demografska slika Hrvatske
Ovo je medijski i "politički najprogonjenija osoba u Hrvatskoj nakon Franje Tuđmana .Novinari ,udbodesnica,udboljevica ,Vučićevi vojnici,Šešeljeve sluge,Buci,Jovanovići,Kuščevići,Brkići razne Sanje Sarnavke,Pusićke paraziti žuti crveni te plavi zbijenih redova napadaju ŽM !