Sve stranke složne su da treba uvesti reda u financiranju neprofitnih organizacija, ali su jednako tako naglasili da ne treba sve te organizacije trpati u isti koš.
Tijekom rasprave o Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija zbog kojeg će sve udruge s godišnjim prihodom većim od 230.000 kuna morati osnovati trgovačko društvo, zamjenik ministra financija Boris Lalovac upozorio je da je u 2012. godini preko računa udruga prošlo je 13,7 milijardi kuna. Objasnio je da Ministarstvo uprave u Registru udruga ima registrirano njih 50.901, a Ministarstvo financija u Registru neprofitnih organizacija 25.481 neprofitnih organizacija među kojima su najzastupljenije udruge, njih 23.512.
Ukupni prihodi iznosili 12,7 milijardi kuna
– U Registar neprofitnih prijavilo se i 419 ustanova, 292 turističke zajednice, 280 sindikata, 219 umjetničkih organizacija, 194 vjerske zajednice, 132 zaklade, 90 političkih stranaka. A financijske izvještaje za 2012. predalo je 12.200 neprofitnih organizacija čiji su ukupni prihodi iznosili 12,7 milijardi kuna. Isključe li se Hrvatske vode, DAB i HANDA, ukupni prihod neprofitnih organizacija je 9,2 milijarde kuna – objasnio je Lalovac te dodao kako su prihode više od milijun kuna ostvarile 1193 neprofitne organizacije, više od tri milijuna kuna njih 426, a prihode iznad deset milijuna kuna njih 138. Od 12.200 neprofitnih organizacija 10.624 odnose se na udruge koje su ostvarile prihode od 4,5 milijarde kuna. Promet putem transakcijskih poslovnih računa za 2012. godinu iznosio je 13,7 milijardi kuna, odnosno četiri posto BDP-a.
– Te 10.624 udruge koje su predale financijske izvještaje zapošljavale su 9757 radnika, prosječna bruto plaća u udrugama je oko 7402 kune. Brojke iz kumulativnih financijskih izvještaja za 2012. godinu pokazuju velik nesrazmjer prihoda i određenog dijela prometa – kazao je Lalovac objasnivši da se zakonom želi regulirati područje poslovanja neprofitnih organizacija.
"Treba stati na kraj nogometnim i drugim mešetarima"
– Treba stati na kraj nogometnim i drugim mešetarima koji troše javni novac i, ne zbog dobrote, nego zbog bahatosti, lijepe muzikašima na čelo po 500 eura – rekao je laburist Branko Vukšić koji je ipak upozorio da se ne može na sve udruge gledati jednako, pa tako smatra da ne bi bilo dobro da sindikati objavljuju financijska izvješća jer bi im to otežalo situaciju s obzirom na to da bi poslodavac uvijek znao imaju li dovoljno novca za štrajk, kao što nije dobro da izvješća objavljuju sigurne kuće jer se preko njihova OIB-a lako utvrdi gdje su im adrese.
HNS-ov Goran Beus Richembergh smatra neprihvatljivim zgražanje nad činjenicom da neprofitne organizacije prihoduju 4,5 milijarde kuna. – Znate li vi koliko je socijalni kapital u tim udrugama, koliko košta sat terapijskog jahanja ili rada s djecom u izviđačkom kampu – pitao je Beus Richembergh, dok se njegov stranački kolega Srđan Gjurković usprotivio razdvajanju obveza za različite udruge jer će se odmah početi osnivati upravo udruge koje su izdvojene.
"Halilovićev transfer nije pao s neba"
HDZ-ova Ivana Šukera zanimalo je za koga se zakon donosi jer se vidi želja da se disciplinira neke sportske klubove i pošalje poruka vjerskim zajednicama, točnije Katoličkoj crkvi. Što je s novcem koji se na ime odštete za prodane igrače isplaćuju klubovima, hoće li se i za to morati osnovati trgovačko društvo?
– Halilovićev transfer nije pao s neba, netko je u njega uložio. Je li prodaja igrača gospodarska djelatnost ili nije? Ako nije, onda ništa nije sporno, ali ako je to gospodarska djelatnost, onda bi praktično svaki klub morao otvoriti osobni karton igrača i voditi troškove pa, kad dođe transfer, znati koliko je na njemu zaradio. Treba li oporezovati prihode od sprovoda i krštenja, osnivati trgovačko društvo ako prilozi za blagoslove kuća i za crkvu prijeđu 230.000 kuna – pitao je Šuker, a SDP-ov Ivo Jelušić mu je odgovorio da se neće oporezivati milostinja ni prihodi od krizme, krštenja i sprovoda.
– Prihod udruga iznosio je 4,5 milijardi kuna, a udruge preko računa vrte neoporezovanih 13,6 milijardi kuna. Javnost mora znati gdje završava devet milijardi kuna – upozorio je nezavisni Damir Kajin.
>>Cvitan: Spreman sam prihvatiti najužareniju fotelju u Hrvatskoj
>>Sabor ide u nadzor tajnih službi: Je li se zapošljavalo bez kriterija?
Kad nam ovakav sastav Sabora uvodi red vjerujte mi da će to biti veliki nered.