Oporba prijedlog Zakona o referendumu naziva Zakon o onemogućavanju referenduma

SDP-ov prijedlog Zakona o referendumu, a formalno prijedlog Odbora za Ustav, oporba je danas u Saboru oštro kritizirala, posebice odredbu koja brani da se ubuduće potpisi za referendume prikupljaju na ulicama i trgovima, već taj posao seli u urede državne uprave te putem sustava e-građani.

SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin vjeruje da je dosadašnji način prikupljanja potpisa otvarao čitav niz dvojbi.

- Potpisi su se prikupljali u vjerskim i obrazovnim institucijama, na radnim mjestima i po kućama, iako je to zabranjeno zakonom. Zato će se sada potpisi prikupljati putem interneta, odnosno sustava e-građanin, pa će svatko, ne samo iz svojeg doma, nego i putem aplikacije dostupne za sve mobitele moći dati potporu referendumskoj inicijativi, bez da mu netko viri preko ramena i prisiljava ga da nešto potpiše ili ne – kaže Grbin. Podsjeća da se ovim zakonom ne može mijenjati ono što je ustavna materija, ali zato će oni koji traže raspisivanje izbora morati obrazložiti razloge za raspisivanje referenduma, obrazloženje odluke kao i posljedice do kojih će doći usvajanjem referendumskog pitanja.

- Svaki referendum koji neće zadovoljavati ove uvjete neće biti dopušten – kaže Grbin. Sljedeća novost je odredba zakona koja propisuje da se na referendumu ne mogu donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka RH propisane Ustavom Republike Hrvatske, odluke koje bi bile suprotne načelu nadređenosti pravnih akata EU, a za lokalni referendum niti odluke koje bi bile suprotne Ustavu, pravnim aktima EU i zakonu. Uz to, zakon predlaže i produljenje roka za prikupljanje potpisa sa 15 dana na 30 radnih dana, odnosno sa dva na šest tjedana. Definira se i tko vodi kampanju za prikupljanje potpisa, kao i tko vodi "tabor" protiv takve inicijative.

HDSSB-ov Josip Salapić primjećuje da mu ovo više izgleda kao "zakon o neodržavanju referenduma i onemogućavanju da se referendum održi".

- Meni se čini da je ovaj vaš prijedlog zakona u potpunosti lošiji od onoga koji danas imamo, posebno ako zaista želimo dati narodu u ruke da odlučuje o nekim pitanjima bez obzira na postojeći sustav koji imamo u zemlji. Pokazalo se kroz 10 slučajeva u proteklih 15 godina da se namjerno onemogućivalo da se bilo koji referendum u Hrvatskoj održi osim onog kojega smo imali oko definicije pojma braka – zamjerio je Salapić.

HDZ-ov Ante Babić smatra da prijedlog ovoga zakona kasni. Posebno mu je sporna odredba koja kaže da se na referendumu ne mogu donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka.

- Mislim da time vrijeđamo hrvatske građane. To podsjeća, ako hoćete, i na one ideološke komisije iz bivših vremena kad se govorilo što je prihvatljivo, što se može govoriti i kako se može zapravo ponašati – tvrdi Babić kojemu je i odluka da se potpisi prikupljaju u Uredima državne uprave "zapravo izvjestan oblik represije". Zato ironično predlaže da se potpisi prikupljaju i u policijskim postajama.

- Pa ukoliko vam referendumsko pitanje ne bude odgovaralo, ti isti ljudi koji tamo potpisuju, mogli bi se zadržati na obavijesnom razgovoru – dodaje Babić. Peđa Grbin mu odgovara da je predlagatelj uzor imao, između ostalog, u zakonodavstvu Savezne Republike Njemačke, točnije, preuzet je model pokrajine Bavarske.

- Dobro vam je kada od Bavarske preuzimate ekonomski model, ali nije vam dobra kada iz Bavarske preuzimamo model prikupljanja potpisa i prikupljana potpore referendumskoj inicijativi – uzvraća Grbin, te dodaje kako je definiranjem pitanja koja se ne mogu postavljati zapravo citirano priopćenje Ustavnog suda.

- Kada ste rekli da odredba članka 3. ne valja, onda ste rekli da odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske ne valjaju – odgovara Grbin.

Nezavisna Jadranka Kosor kaže da je najveći problem što se bez promjena Ustava nema sistemskog ni sustavnog uređenja pitanja referenduma. Smatra da nije dobro rješenje prikupljanje potpisa u uredima državne uprave, jer postoji mogućnost da građane tamo dočeka službenik koji se protivi referendumu.

- Trebalo bi ostaviti onu mogućnost da se potpisi prikupljaju na javnim mjestima. Naravno zakonom ograničiti u blizini kojih institucija se to ne bi moglo činiti – predlaže Kosor te dodaje kako se se slaže da trebaju postojati određena ograničenja referendumskih pitanja.

Laburist Dragutin Lesar pak smatra da se da ograničenja koja se uvode ovim zakonom mogu biti samo materija Ustava.

- Gdje se potpisi prikupljaju? Slovenija vam je uzor. Koliko broja potpisa u Sloveniji treba za državni referendum? Drugo, zašto vas prikupljanje potpisa u krčmama, kafićima, na sajmištima, u crkvama ne smeta za izbore od predsjedničkih do lokalnih, ali vas smeta da netko u krčmi potpiše inicijativu za referendum? Koja razlika je u tom potpisu? Vrijednost potpisa je vrijednost potpisa – upozorava Lesar te dodaje kako je u sustavu e-građanin zasad oko 100 tisuća kuna, što znači da to nema većina građana u Hrvatskoj.

Lesar kao još veći problem vidi što se potpisi u uredima državne uprave prikupljaju samo u radno vrijeme i preko radnog tjedna, što znači da oni koji rade moraju na bolovanje ili slobodan dan da bi potpisali referendumsku inicijativu.

HSS-ov Branko Hrg pita predlagatelja je li svjestan situacije da će u ruralnim prostorima ljudi morati putovati po 50-ak km i više u jednom pravcu da bi negdje u državnom uredu pod radnim vremenom dali svoj potpis za neku inicijativu.

- Kad ne bi bilo iza nas sve ovo što se događalo u prošlom vremenu u ove tri godine sa referendumskim inicijativama od strane vas kao predstavnika ovdje, danas predlagača iz Kukuriku koalicije, onda bi čak u neke stvari možda mogli i povjerovati, a vi ste na sve moguće načine manipulirali kako bi spriječili građane da odlučuju i da vam pomognu u vašoj nesposobnosti da nešto napravite bolje za ovu državu. Zar postoji nešto jače od građana? Ne postoji – vjeruje Hrg koji smatra da će se ovim zakonom napraviti zlo građanima u Hrvatskoj, kao što je napravljeno zlo Hrvatima u BiH gdje stoje u redovima za glasovanje.

Grbin odgovara da u Hrvatskoj ima oko 330 ureda državne uprave i njihovih ispostava.

- Postoji ih daleko više nego što je dosad bilo lokacija gdje su se prikupljali potpisi. Dat ću vam primjer Karlovačke županije, primjerice za referendum o outsourcingu, potpisi se nisu prikupljali u Ozlju, ali jesu u Karlovcu. Osobe koje žive dalje od Ozlja nisu mogle potpis dati u Ozlju jer se tamo nije prikupljao. Danas će moći dati potpis podrške u ispostavi ureda državne uprave u Ozlju, ako nisu informatički pismeni i ako ne žele potpis podrške dati iz svog stana, sa svog radnog mjesta, s bilo koje druge lokacije na kojoj imaju pristup internetu i sustavu e-građani – objasnio je Grbin.

>> GONG: Dopustite prikupljanje potpisa na ulicama i trgovima