Mostovi zastupnici bili su ove jeseni daleko rajrječitiji u saborskim raspravama, na popisu petero zastupnika s najviše javljanja, čak su tri Mostova - Marin Miletić, Ante Kujundžić i Ivica Ledenko, s druge strane SDP-ov Mihael Zmajlović u tri se mjeseca nije oglasio ni jednom.
U 39 plenarnih dana Hrvatskog sabora Miletić je govorio 242 puta, Kujundžić 130, a Ledenko 117 puta, zajedno čak 489 puta. U prvih pet uspjele su se 'ugurati' i Anka Mrak Taritaš (152) i Dalija Orešković (118), zastupnice Glasa i DOSIP-a, koje su, tradicionalno, među najrječitijima. Ti podatci saborske statistike nisu, međutim, konačni, obuhvatili su plenarne dane od 18. rujna do 9. prosinca, a Hrvatski sabor rad je zaključio u petak, 13. prosinca. Zato je za očekivati da će, kada se obrade i ta četiri preostala dana, konačna statistika biti ponešto drugačija. Na popisu desetero zastupnika s najviše javljanja su i Mostov Miro Bulj (114), Marijana Puljak iz Centra (107), HDZ-ov Josip Borić (101), SDP-ov Ivan Račan (90) i zastupnik Možemo Marin Živković (90). Zastupnik Nikola Grmoja, koji je godinama bio 'mostovac' s najviše javljanja, ovoga se puta nije našao u 'top 10', kao ni nezavisna Marija Selak Raspudić koja se ove jeseni javila 'samo' 27 puta. Koliko često su 'mostovci' govorili najbolje ilustrira usporedba s drugim strankama, odnosno klubovima. Njih sedmorica ukupno se za riječ javilo 746 puta, dvostruko više nego deset zastupnika Možemo (375 puta), pet i pol puta više od 12 nezavisnih zastupnika (173) i šest puta više od sedam zastupnika DP-a (123). SDP-ovi zastupnici, njih 37, u tri su mjeseca ubilježili 1 208 javljanja, a 54 HDZ-ova zastupnika 1 331 put.
Lista šutljivih
Ni Vladine politike, ni stvarnost koju građani žive, ni visoke plaće, a u prosjeku mjesečno dobiju oko 4 000 eura, neke zastupnike nisu potaknule da se u tri mjeseca jave više od pet puta. Uz Zmajlovića (SDP), nekadašnjeg SDP-ova ministra zaštite okoliša, koji se nije oglasio nijednom, na popisu šutljivih su i Dubravko Bilić (NPS), Željko Lacković (stranka Nezavisni), Krešimir Čabaj (Domino) i Furio Radin, koji su se javili samo po jednom. Po dva javljanja upisali su Vladimir Bilek (zastupnik češke i slovačke manjine), Ivica Mesić (DP) i Ivan Budalić (HDZ), a po tri SDP-ovi Kristina Ikić Baniček i Branko Kolarić te SSDS-ov Milorad Pupovac. Po četiri puta javili su se Igor Peternel (Domino) te HDZ-ovi Željko Glavić i Jasna Vojnić, po pet puta Stipo Mlinarić (DP) i HDZ-ov Marin Mandarić, a po šest puta Ivan Penava (DP) i Nedjeljko Gabričević (HSU).
Svih 150 saborskih zastupnika u tri se mjeseca za riječ javilo 4 637 puta, svaki treći put kako bi repliciralo, a čak 1 021 puta radi navodne povrede Poslovnika koje najčešće nije bilo, pa su dobivali opomene. Znakovit je podatak da su predstavnici odbora imali potrebu samo deset puta izvijestiti Hrvatski sabor o stajalištima koju njihov odbor ima o zakonima koji su na dnevnom redu, te da od ukupnog broja javljanja jedva pet posto (240) čine pojedinačne zastupničke rasprave.
HDZ-ovci uvijek imaju jednog koji je v.d. govornog automata. Danas je to Borić, ranije je bio Bačić. Ostali ili čitaju s papirića koji im Središnjica dostavi ili samo podižu ruku.