'Šačica milijardera kontrolira onoliko bogatstva koliko i najsiromašnija polovica svijeta'

Projekcija UN-a za jučer je predvidjela, a populacijski sat, odnosno brojčanik svjetske populacije Worldometera oko 9 sati dosegnuo brojku od osam milijardi stanovnika i u 8.29 sati po hrvatskom, tj. 1.29 sati po lokalnom vremenu jučer je u Manili u Memorijalnoj bolnici “Dr. Jose Fabella” rođena Filipinka Vinice Mabansag, koja simbolizira 8-milijarditu stanovnicu i stanovnika Zemlje. Projekcije UN-a predviđaju da bi 9-milijarditi stanovnik mogao biti rođen za 15 godina, 2037., a 10-milijarditi 2058. godine. Čitava ljudska povijest do oko 1800. godine trebala je da svjetska populacija, s industrijskom revolucijom, dosegne prvu milijardu stanovnika.

Strašni populacijski zakon

Za drugu milijardu trebalo je “samo” 130 godina pa je posve logično da je 1798. godine ekonomist i demograf Thomas Robert Malthus objavio prvo izdanje Eseja o principima populacije sa svojim zastrašujućim populacijskim “zakonom” prema kojem se stanovništvo povećava geometrijskom progresijom (1, 2, 4, 8, 16...), a proizvodnja hrane aritmetičkom (1, 2, 3, 4, 5...) pa taj nerazmjer onda trebaju korigirati glad, bolesti i ratovi. I nacizam je počivao na ekonomskim idejama maltuzijanizma.

Ljudski je um ipak razvoj čovječanstva odveo u drugom smjeru. Malthusova teorija još je imala nekakvo pokriće u podatku da je treća milijarda stanovnika dosegnuta za 30 godina, ali od četvrte milijarde, za koju je trebalo 14 godina, porast broja stanovnika se usporava, pa je i za petu trebalo 13 godina, 11 godina za šestu i sedmu te prema nekim podacima 11, a po revidiranim 12 godina za osmu. Inače, ovisno o izvorima procjene neznatno se razlikuju, a mi smo koristili podatke Worldometera jer navode da se temelje na ove godine revidiranim podacima UN-a. Naravno, koliko god se Worldometer trudio ažurirati sve relevantne parametre prema UN-ovim, nacionalnim i drugim podacima, riječ je o aproksimativnim brojkama pa se tako navodi da je Hrvatska 2020. s 4,105.267 stanovnika bila 130. zemlja svijeta, dok nas je prema Popisu iz 2021. godine, kako je objavio Državni zavod za statistiku, bilo 3,871.833.

Video - Velika prekretnica za čovječanstvo: Od rođenja bebice u Manili stigli smo do osam milijardi stanovnika na svijetu

Stopa rasta svjetske populacije opada od svojeg vrhunca u šezdesetima, kad je bila dva posto, a sada je 0,84 posto i predviđa se njezin daljnji pad. Worldometer navodi podatak da je svjetska populacija udvostručena u razdoblju od 1959. do 1999. na šest milijardi ljudi, dok će u sljedećih 40 godina do 2037. doseći 9 milijardi, dakle tek 50 posto više. U inat Malthusu! Po njemu stanovništvo bi se već brojilo u stotinama milijardi, a hrane jedva da bi bilo i za ovoliko stanovnika koliko nas ima danas.

”Ovaj rast bez presedana posljedica je postupnog povećanja ljudskog životnog vijeka zahvaljujući poboljšanjima u javnom zdravstvu, prehrani, osobnoj higijeni i medicini”, napominje UNFPA u povodu 8-milijarditog stanovnika, dodajući da je to rezultat i visoke plodnosti u nekim zemljama.

Ipak, Malthusova ideja unatoč slomu i dalje živi u nekim glavama sa za mnoge pogubnim posljedicama. O tome govore i riječi koje je glavni tajnik UN-a António Guterres uputio u povodu rođenja 8-milijarditog stanovnika:

– Ako ne premostimo ponor koji zjapi između onih koji imaju i onih koji nemaju, pripremamo se za svijet od 8 milijardi ljudi pun napetosti i nepovjerenja, kriza i sukoba. Činjenice govore same za sebe. Šačica milijardera kontrolira onoliko bogatstva koliko i najsiromašnija polovica svijeta. Najbogatijih jedan posto na globalnoj razini drži jednu petinu svjetskog prihoda. Stanovnici najbogatijih zemalja mogu očekivati da će živjeti i 30 godina dulje od onih u najsiromašnijima. Kako je svijet postajao bogatiji i zdraviji posljednjih desetljeća, te su nejednakosti također rasle – navodi Guterres dodajući da su ubrzane klimatske promjene i neravnomjeran oporavak od pandemije te nejednakosti dodatno povećali.

A i rat u Ukrajini pridonosi aktualnoj energetskoj, financijskoj i krizi u proizvodnji hrane, najviše pogađajući gospodarstva u razvoju, osobito žene i djevojčice i već ionako diskriminirane marginalizirane skupine. Ipak, relativno malo ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, ravnopravnost spolova i održivi gospodarski razvoj mogao bi transformirati gospodarstva i živote ljudi, napomenuo je.

BBC je u povodu simbolične objave 8-milijarditog stanovnika podsjetio na pozadinu UN-ova izbora koji je krenuo od 5-milijarditog stanovnika rođenog u Zagrebu, koji je već ranije hrvatskim medijima rekao da ga ta pompa samo živcira pa je danas 35-godišnji kemijski inženjer odbio govoriti i za BBC u povodu aktualne prigode.

Doduše, i britanski službenik u UN-u Alex Marshall, koji je na temelju statističkih procjena ne baš oduševljenim demografima UN-a izložio ideju o simboličnom rođenju 5-milijarditog stanovnika 11. srpnja 1987. godine, a kako je generalni tajnik UN-a Javier Pérez de Cuéllar na taj dan bio u Zagrebu, gdje se održavala Univerzijada, izabrano je da to simbolično rođenje bude u Zagrebu.

Šest milijardi stanovnika simbolizirao je Adnan Mević, ekonomist iz Sarajeva, iz zemlje koja je kao i Hrvatska te istočna Europa suočena s niskim fertilitetom i velikim iseljavanjem mladog stanovništva. Njegovo je rođenje proslavio generalni tajnik Kofi Annan. Simbolično rođenje 7-milijarditog stanovnika bilo je u Dhaki u Bangladešu, u kojem se prije 11 godina rodila Sadia Sultana Oishee.

U Aziji i Africi živi 76% ljudi

U Aziji živi 4,6 milijardi ljudi ili 59,5 posto svjetskog stanovništva s medijanom starosti od 32 godine. U Africi živi 1,3 milijarde ljudi ili 17,2 posto s medijanom starosti 20 godina. Europa ima 747 milijuna stanovnika ili 9,6 posto s medijanom starosti 43 godine, 653 milijuna u Južnoj Americi i Karibima (8,4 posto i 31 godina), 368 milijuna u Sjevernoj Americi (4,7 posto i 39 godina) i 42 milijuna u Oceaniji (0,5 posto i 33 godine).

Najviše stanovnika još uvijek ima Kina – 1,452 milijarde, koju sustiže Indija 1,412, slijede SAD (335 milijuna), Indonezija (280 milijuna), Pakistan (231), Nigerija (219), Brazil (216), Bangladeš (168), Rusija (146) i Meksiko (132). Procjene najavljuju da će Indija sljedeće godine imati veći broj stanovnika od Kine, a 1950. godine 1,668 milijardi u odnosu na 1,317, koliko će imati Kina. SAD je treća najbrojnija nacija s 337 milijuna stanovnika i do 2050. mogli bi ih imati 375 milijuna. Do 2050. na listu 10 najbrojnijih nacija doći će Kongo i Etiopija (sa stopom nataliteta 6,1 i 4, dok recimo Hrvatska ima 1,4, a EU 1,5), a ispast će trenutačno 9. i 10., Rusija sa 145 i Meksiko sa 127 milijuna stanovnika.