I Amerikanci se srame spomenika prošlosti

Rušenje jednog spomenika u Charlottesvilleu u američkoj saveznoj državi Virginiji završilo je smrću jedne aktivistice za ljudska prava.

Ovog tjedna uklonjene su još četiri statue, ovoga puta u Baltimoreu u Marylandu. U SAD-u je otvoren rat sa spomenicima. Gradonačelnici nekih gradova bivše Konfederacije (11 secesionističkih država), kao što je baltimorska Catherine Pugh, donijeli su odluku o uklanjanju statua generala i čelnika Konfederacije. U Baltimoreu su srušene četiri statue, među kojima i ona generala Roberta Leeja i Thomasa “Stonewalla” Jacksona. “Došlo je vrijeme da budu srušene”, kazala je gradonačelnica Catherine Pugh. U Marylandu, najavio je guverner Larry Hogan, bit će srušena i statua Rogera Brookea Taneya, petog predsjednika Vrhovnog suda SAD-a, koji je pravdao zakon o ropstvu. I u drugim gradovima bivše Konfederacije najavljeno je rušenje spomenika, a u Durhamu u Sjevernoj Karolini skupina mladih srušila je spomenik južnjačkom vojniku te ga zasula udarcima nogu i pljuvačkom. Računa se da ima još najmanje 1500 spomenika južnjačkim čelnicima.

Većina ih je podignuta i do 50 godina poslije Građanskog rata, koji je trajao između 1861. i 1865., dakle i početkom 20. stoljeća. Podizalo ih se radi slavljenja mita o “izgubljenom slučaju” (Lost cause), radi zaštite tradicije i neke utopije. Konfederacija nije bila geografski pojam ili prostor s lijepim kućama na čijim se nadstrešnicama pio hladni čaj, a ispred su bila stabla magnolija. Konfederacija je bila policijska država u kojoj je 40% stanovništva bilo u lancima. Srušit će se u Annapolisu u Marylandu i statua podignuta sucu Rogeru Brookeu Taneyu, koji je 1857. proglasio da je Dred Scott (Afroamerikanac rođen u Virginiji) rob i prema tome nije građanin i nema nikakva ustavna prava. Današnji, posebno mladi Amerikanci srame se toga razdoblja i žele srušiti spomenike “južnjacima”. No uvijek će biti nostalgičara ne za kućama s magnolijama već za vremenom robovlasništva. Bit će nostalgičara za Hitlerom i njemu sličnima ne zbog toga što se u njegovo vrijeme radilo i imalo se za život već zato što se neistomišljenika ili rasno različitog moglo zakonski proganjati.