Nakon što su Sjedinjene Američke Države iz fokusa zanimanja ispustile jugoistočnu Europu, koja je i dalje izvor nestabilnosti, veliki povratak SAD-a najavljuje dolazak potpredsjednika Joea Bidena u Zagreb 25. studenoga. Potpredsjednik Biden bit će glavni gost na sastanku na vrhu zemalja članica procesa "Brdo-Brijuni" u Zagrebu koji organiziraju hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski kolega Borut Pahor, doznaje se iz Ureda predsjednice.
Jedna "ruska marioneta"
Ujedno je i to veliki diplomatski uspjeh predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović – jer prošlo je sedam dugih godina otkako je Hrvatsku posjetio tadašnji predsjednik SAD-a George Bush i tri godine od posjeta tadašnje državne tajnice Hillary Clinton – i nastavak podrške procesu uspostavljanja regije Baltik – Jadran – Crno more. Dolazak drugog čovjeka SAD-a dogovoren je u kratkom vremenu, čemu je doprinijelo jamstvo Hrvatske da će se problemima pristupiti na najvišoj razini. Proces "Brdo-Brijuni" zajednički su potaknule Slovenija i Hrvatska s namjerom da se kroz reforme i približavanje EU promiču regionalna suradnja i rješavanje otvorenih pitanja. Problemi u regiji predugo traju, a svjestan izazova, Washington želi pridonijeti da se neki od tih "gordijskih čvorova riješi", kažu na Pantovčaku. Predsjednica Grabar-Kitarović želi zainteresirati SAD za regiju u kojoj se preklapaju utjecaji triju "imperija": zapadnog, pravoslavnog i islamskog.
– Naš je interes pomaknuti granice zapada što više prema istoku i za to smo dobili potporu SAD-a – rekao je suradnik hrvatske predsjednice.
Summit se neće baviti problemom imigrantske krize, koji je zasjenio sve druge probleme, već će se usredotočiti na sistemsko rješavanje nestabilnosti. Hrvatska ne bježi od susjedstva koje je iznimno važno za nacionalnu sigurnost države, kažu. Prioritet je BiH, ne samo zato što Hrvatska ima ustavnu obavezu pomagati hrvatskom narodu već i zbog toga što se svaki incident može negativno odraziti na hrvatski turizam koji čini oko 20 posto BDP-a. Nestabilnosti izazivaju i "ruska marioneta" Republika Srpska, kao i odnosi Srbije i Kosova. Crnu Goru su i nedavno potresli sukobi oko pristupanja NATO-u, dok je radikalizacija islamskog stanovništva vidljiva u BiH, ali i u cijelom korpusu islamske populacije u regiji i tu bi Hrvatska mogla postati model njihove uspješne integracije u europska društva.
Snažnija pozicija u EU
Dolaskom potpredsjednika Bidena u Hrvatsku, gdje će u jedinom bilateralnom razgovoru na summitu, i to s predsjednicom Grabar-Kitarović, razgovarati o strateškim pitanjima, poruka je da SAD računa na Hrvatsku kao glavnog partnera u ovom dijelu Europe. No, za razliku od dosad, Hrvatska se susjedstvu okreće s jačih pozicija. Pozicioniranje u regiju Baltik-Jadran, što je nova vanjskopolitička orijentacija koju je inaugurirala predsjednica Grabar-Kitarović, osnažuje poziciju Hrvatske u EU i omogućuje da "s većom težinom" pomogne susjedima na putu u EU i NATO.
– Naš strateški interes je osovina Baltik-Jadran, ali nećemo zaboraviti jugoistočnu Europe gdje ćemo igrati važnu ulogu. Ako niste jaki u EU, ne možete pomoći ni regiji – kažu na Pantovčaku. Na zagrebački summit pozvani su predsjednici Crne Gore, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova te članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kao gosti, što je običaj, pozvani su svi državnici koji su do sada sudjelovali u procesu.
>> Američki potpredsjednik Joe Biden dolazi u Hrvatsku 25. studenoga
A kako to da nisu pozvani Milanović, Ostojić, Prgomet, Kotromanović i Peđa Grbin, ključni faktori stabilnosti u našoj galaksiji?