SAD: Nova desnica odbacila je dogmu slobodnog tržišta

U posljednjih nekoliko desetljeća politički i gospodarski lideri naše nacije, demokrati i republikanci, birali su kako će oblikovati naše društvo – i izabrali su da će prioritet biti ekonomska učinkovitost umjesto otpornosti, financijska dobit ispred investicija u malo poduzetništvo, individualno bogaćenje prije općeg dobra”. Ovaj paragraf za New York Times nije napisao neki lijevi američki intelektualac, već republikanski senator Marco Rubio.

Pomoć obiteljima i radnicima

Njegovo zagovaranje industrijske politike dio je šireg trenda u konzervativnoj desnici u Sjedinjenim Državama, čiji sve veći dio dio odbacuje dogmu slobodnog tržišta, a prihvaća državni intervencionizam. Taj dio desnice koji Amerikanci zovu “common good” (hrv. opće dobro) konzervativcima, a ponekad i populistima, u ovoj je koronakrizi posebno došao do izražaja: osim paketa pomoći gospodarstvu vrijednog dvije tisuće milijardi dolara koji je odobrio predsjednik Donald Trump, pa i uvođenja carina kojima se želi zaštititi domaća industrija, sve više pojedinaca s desnice traži da država poduzme korake kako bi zaštitila američke, obiteljske i tradicionalne vrijednosti.

– Hoće li koronavirus učiniti da konzervativici zavole državno trošenje – pitao se socijaldemokratski dnevnik Washington Post još prije mjesec dana. Isto tako, liberalni britanski tjednik The Economist objavio je prije dva tjedna kolumnu o “pandemiji koja je osnažila konzervativne zagovornike ekspanzionističkog gledanja na državu”.

Prošlog tjedna pokrenut je i novi trust mozgova American Compass koji predvodi intelektualac Oren Cass. On tvrdi da je “fundamentalizam slobodnog tržišta, koji se tako često predstavlja kao sofisticiran način shvaćanja ekonomije, jadno simplificiran”.

Ovi konzervativci, iako vjeruju da je tržište korisno u mnogim područjima, misle da nije efikasno u svima. Isto tako zagovaraju veću pomoć države obiteljima s djecom, putem primjerice poreznih olakšica kako bi se potaknuo natalitet, a Cass naglašava i važnost sindikata, pa i subvencija za plaću.

Jedan je od glavnih motiva za novopronađenu vjeru u državu skepsa koju američka desnica ima prema globalizaciji, a to je na izborima 2016. godine sjajno iskoristio tadašnji antiestablišmentski kandidat Trump. Prema istraživanju Pew Research Centrea 2016., samo je 29 posto republikanskih simpatizera na slobodnu trgovinu među nacijama gledalo s odobravanjem, dok je još 2009. to mislilo 57 posto njih. U međuvremenu se skepsa republikanaca prema trgovini smanjila, ali porastao je gnjev prema politici jedne konkretne vlade – Kine.

– Trump je na politike kineske komunističke vlade upozoravao tijekom predizborne kampanje te je govorio da ona ne igra po pravilima. Smatrao je i da se trgovinom s tom zemljom, kao i stvaranjem velikog trgovinskog deficita SAD-a, od Kine napravilo čudovište – govori nam politički analitičar Stjepo Bartulica, dobro upoznat s dinamikom na američkoj konzervativnoj sceni. On pritom smatra da se pokazuje da je Trump u retorici prema Kini bio u pravu.

Skepsa prema globalizaciji navela je još neke aktere na američkoj desnici da promijene svoje stavove. Jedan je od najpoznatijih voditelja Fox Newsa Tucker Carlson nekada bio libertarijanac, a danas je zagovornik državnog intervencionizma u industrijskoj politici, dakle carina i protekcionizma, kako bi se radna mjesta koja su izvezena u druge zemlje vratila u SAD. Carlson je vrlo utjecajan, čak i izravno kod Trumpa.

Mogućnost rasta korupcije

– Carlson govori da srednji sloj u SAD-u nema koristi od globalizacije. Između ostalog, zato je Trump pobijedio 2016., za njega su glasali i mnogi simpatizeri demokrata – smatra Bartulica te dodaje da ga pomalo brine i to što Republikanska stranka postaje sve sličnija europskim strankama desnice koje zagovaraju državni intervencionizam.

– Kada je država naredila zatvaranje gospodarstva, postojali su vrlo snažni pritisci da pomogne gospodarstvu. No ako se to nastavi, uslijedit će era ‘velike države’ i pojačat će se ovisnost gospodarstva o vladi što može pridonijeti korupciji – smatra Bartulica.

I na američkoj desnici postoje brojni skeptici prema zaokretu koji se dogodio među republikancima. Tako je kongresnik Justin Amash najavio svoju kandidaturu za predsjednika u studenom, ali u ime Libertarijanske stranke. Drugi republikanski kongresnik Thomas Massie svojim je stranačkim kolegama zbog podrške velikom državnom trošenju za spas ekonomije zamjerio “napuštanje konzervativnih principa”. No ti se principi očito mijenjaju.