SAD Sloveniji: Želite li susret s Obamom preuzmite zatvorenike

Nešto poslije 20h po srednjoeuropskom vremenu nekoliko je uglednih svjetskih novina na svojim internetskim portalima počelo objavljivati dokumente iz korespodencije američkog ministarstva vanjskih poslova s diplomatskim predstavništvima SAD-a širom svijeta.

Riječ je o oko 250.000 depeša, a u njima se govori, među ostalim, o američkim naporima da makne obogaćeni uran iz pakistanskog istraživačkog reaktora.

>>SAD u panici zove ministre zbog straha od WikiLeaksovih spisa

>>WikiLeaks: Amerika se Hrvatskom bavi u 2053 tajnih depeša!

Potvrda iz slovenskih medija

Mediji koji imaju uvid u Wikileaks dokumente javljaju kako je SAD s nekim državama igrao igru «ja tebi, ti meni», posebice kad je riječ o prihvatu zatvorenika iz Guantanama. Tako je, prema pisanju New York Timesa, Sloveniji postavljen uvjet da – žele li susret s američkim predsjednikom Barackom Obamom – moraju prihvatiti jednog zatvorenika. Državi Kiribati su pak za prihvat grupe zatvorenika nudili milijune dolara, dok su Bruxellesu poručili da je «prihvat zatvorenika jeftin način da Belgija stekne važnost u Europi».

Kako javlja slovenski Žurnal24, te su novine već početkom mjeseca doznali od izvora bliskih MUP-u kako će Slovenija zaista prihvatiti jednog zatvorenika iz Guantanama, što pak u kabinetu predsjednika Vlade i Ministarstvu vanjskih poslova nisu željeli potvrditi. U kabinetu premijera su im kazali kako je SAD za pomoć molio sve države EU.

U dijelu tajnih depeša američkih veleposlanstava koje je prenio britanski Guardian, najviše pažnje poklanja se odosima arapskih zemalja sa Iranom, te nalogu za špijuniranje UN-ovih dužnosnika kojega su iz svojih "centrala" dobili američki diplomati i dužnosnici. Prema navodima dijela dokumenata, arapski državnici duže su vrijeme u privatnim kontaktima sa američkim diplomatima i dužnosnicima zagovarali američke zračne napade na susjedni Iran. Uz ova otkrića, objavljene depeše koje su kolale između američkih veleposlanstava i State Departmenta pokazuju, u najmanje ruku čudnu analizu osobnosti i ponašanja pojedinih svjetskih državnika.

Putin "alfa mužjak", Karzai "paranoik"

Tako se za Vladimira Putina tvrdi da je on "alfa mužjak" ruske politike, Hamid Karzai je "paranoik", dok je njemačka kancelarka Angela Merkel "osoba koja izbjegava rizike te koja je rijetko kada kreativna". Iranskog predsjednika Ahmadinejada u depešama se uspoređuje sa Hitlerom, a posebna pažnja posvećena je i libijskom vođi Gadafiju za kojeg tvrde da se ne odvaja od "zanosne plavuše", Ukrainke koja ima titulu njegove službene medicinske sestre. Dokumenti govore i o korupciji niza državnika, a pokazuje se da su Amerikanci kritizirali i svog britanskog saveznika, predsjednika vlade Davida Camerona, pred kojega su u određenim trenucima postavljali i obavještajne zahtjeve.

Novootkriveni dokumenti rusku vladu povezuju sa organiziranim kriminalom, pokazuju strah od jačanja pakistanskog nuklearnog naoružanja, a govore čak i o neprikladnom ponašanju članova britanske kraljevske obitelji. U dijelu dokumenata koje je na svojim stranicama objavio Guardian, Hrvatska se usputno spominje samo u jednoj depeši. U dopisu napisanom u američkom veleposlanstvu u Parizu povodom susreta pomoćnika sekretara State Departmenta sa francuskim dužnosnicima iz rujna 2009. godine navodi se kako su odnosi Hrvatske i Slovenije u uzlaznoj putanji koja vodi ka rješavanju pograničnih sporova.

Gadafijev strah od letenja

Među tisućama objavljenih depeša našlo se i desetak dopisa koji nisu izravno vezani uz visoku svjetsku politiku ali su vrlo zanimljiva sadržaja. Među njima su i detaljan opis života, ponašanja i navika libijskog predsjednika Gadafija, opis svadbe sina Gazija Madhacheva, šefa degastanske naftne kompanije kojoj su uz američke diplomate prisustvovali i brojni moćnici kavksake regije među kojima je bio i čečenski vođa Ramzan Kadyrov, te dopisi koje su američki diplomati slali iz veleposlanstva u Teheranu tijekom kolovoza 1979, samo nekoliko tjedana prije nego će veleposlanstvo zauzeti iranski revolucionarni gardisti i pretvoriti ih u taoce na puna 444 dana.

Profil libijskog vođe napisan u rujnu prošle godine otkriva da se Gadafi panično boji letenja, što stvara ogromne probleme njegovom protokolu. Kada je avionske letove nemoguće izbjeći, pri organizaciji Gadafijeva putovanja uvijek se na svakih nekoliko sati avion spušta na neki od aerodroma kako bi libijski pukovnik dobio malo predaha. Ujedno, Gadafi ne voli odsjedati u apartmanima ili kućama koje imaju više katova, jer ne može prevaliti više od 35 stepenica, a upravo iz tog razloga tijekom posjeta UN-u nije odsjeo u rezidenciji stalnog libijskog predstavnika već u rezidenciji u New Jerseyu. Ujedno, sve manje se koristi svojom razvikanom postrojbom ženskih tjelesnih čuvarica, a na putovanju na zasjedanje UN-a među 350 članova delegacije bila je samo jedna libijska zaštitarka.

Potoci alkohola unatoč prohibiciji u Dagestanu

Među ostalim dokumentima posebno zanimljivim čini se dokument svadbe u Dagestanu na kojoj su diplomati proveli nekoliko dana. Uz Kadirova tamo su susreli i niz drugih kavkaskih dužnosnika i političara, a zanimljivo je kako je na slavlju, unatoč činjenici da se radi o ljudima koji promiću islamske vrijednosti u svakodnevnom životu "alkohol tekao potocima". Iako je u Dagestanu na snazi prohibicija, točile su se enormne količine Beluga Export votke koja, prema riječima domaćina, izvrsno ide uz kavijar. Kuhari i konobari neprestano su dvorili goste jelima koja su se bez prestanka spravljala u podrumu palače, a mali problem stvorio se samo u glazbenom programu. Naime, zvijezda svadbe, sirijski pjevač Avraam Russo ubijen je nekoliko dana prije slavlja, pa su njegovu ulogu preuzeli "Cigani iz St.Petersburga" te nekoliko lokalnih pop zvijezda.

Da objavljeni dokumenti ne moraju nužno biti iz nedavnog vremena kako bi bili zanimljivi, pokazuje i depeša američkog diplomata iz Teherana pisana u kolovozu 1979. U njoj se savjetuje na koji način pregovarati sa Irancima i sa novom vlašću, no ovi savjeti očito nisu urodili plodfom. Autor depeše samo nekoliko tjedana potom završio je kao talac sa crnim povezom na očima pred kamerama svjetskih televizijskih ekipa.

WikiLeaks pod hakerskim napadom

Uoči najavljenog objavljivanja tajnih dokumenata portal WikiLeaks objavio je na svom twitter profilu da je njihovim stranicama otežan pristup zbog hakerskog napada. "El Pais, Le Monde, Speigel, Guardian i New York Times će objaviti mnoge dokumente američkog veleposlanstva, čak i ako WikiLeaks padne", poruka je koju su objavili na svom twitter profilu.

Kako je prenio CNN, WikiLeaks je pod tzv. DDOS (distributed denial of service) napadom, kojim se otežava ili onemogućuje pristup nekoj stranici tako da je se zaguši višestrukim povećanjem zahtjeva za razmjenom podataka.

No, nekoliko sati kasnije većina izvješća pojavila se na stranici cablegate.wikileaks.org.

Tajni dokumenti koji bi trebali biti objavljeni odnose se na komunikaciju američkog ministarstva vanjskih poslova (State Department) i 297 američkih veleposlanstava, konzulata i predstavništava širom svijeta, a trebalo bi ih biti sedam puta više nego je bilo dokumenata o ratu u Iraku koje je WikiLeaks objavio listopadu. Tada je na tom najpoznatijem svjetskom "zviždačkom" portalu objavljeno oko 400.000 dokumenata, dok je tri mjeseca prije toga objavljeno više od 70,000 izvješća o ratu u Afganistanu.