'SAD zapravo zarađuje i na ratu u Ukrajini i na sankcijama Rusiji'

Iako smo nedavno počeli gledati pobjede nekih lijevih političkih opcija u Europi, i dalje je jasno kako se Stari kontinent nalazi pod utjecajem desničarskog populističkog vala, a nemali je tu broj stranaka, od mađarskog Fidesza, njemačkog AfD-a, rumunjskog Saveza za uniju Rumunja (AUR), slovačke Republike, bugarskog Preporoda, francuskog Rassemblement Nationala... Sve one ostvarile su dobre rezultate na europskim parlamentarnim izborima prije mjesec dana, a praktično sve one protive se sankcijama koje je EU još prije više od dvije godine, kada je krenula invazija na Ukrajinu, nametnula Rusiji. Jesu li rat u Ukrajini i rast desnice u uzročno-posljedičnoj vezi, pitali smo političkog analitičara i bivšeg hrvatskog veleposlanika u Moskvi Božu Kovačevića.

EU prijetnja Putinovoj viziji

– Jesu, ali ne na način na koji to političke elite u Europi očekuju. Dakle, oni koji upravljaju Europskom unijom, a to je još uvijek koalicija pučana, socijalista i liberala, deklarativno se svrstava na stranu Ukrajine, ako smijem dodati opravdano s obzirom na to da je Ukrajina napadnuta. S druge strane, mnogi se u Europi boje rata s Rusijom jer shvaćaju da se Europa sama ne može obraniti. Europska desnica je na ovaj ili onaj način povezana s Putinovim režimom, a budući da ih Putin podržava i pomaže im, te političke snage spremne su na ustupke Rusiji. One istovremeno dobivaju na popularnosti upravo zbog straha europskih građana od rata, a Putinu to odgovara jer tim strankama uglavnom nije pretjerano stalo do održavanja demokratskih standarda i institucija, posebno ako ih se smatra preprekama za donošenje konzervativnih politika kao što su stroži imigracijski zakoni ili ograničavanje ljudskih prava ili medijskih sloboda – nabraja Kovačević, koji ističe i kako Moskvi nikako ne odgovara slobodan protok informacija i dinamično civilno društvo jer to predstavlja direktnu prijetnju Putinovoj vlasti.

– Što su svijet i Europa autoritarniji, to je manja vjerojatnost da će se demokratski glasovi unutar Rusije uopće čuti, a pogotovo biti podržani od drugih država. Za Putina ne predstavljaju problem samo demokratske zemlje nego i institucije poput EU koje zagovaraju programe temeljene na ljudskim pravima i demokraciji. On upravo ujedinjenu Europu vidi kao prijetnju svojoj neliberalnoj viziji svijeta, stoga nastoji sabotirati Zapad slabljenjem demokratskih projekata unutar EU – pojašnjava Kovačević te dodaje kako će upravo summit NATO saveza koji se ovog tjedna održava u Washingtonu biti iznimno bitan za definiranje odnosa prema ratu u Ukrajini i samoj Rusiji. Naime, eksperti u sve većoj mjeri inzistiraju na tome da sigurnosnu arhitekturu u Europi nije moguće uspostaviti bez sudjelovanja Rusije, a rat u Ukrajini tumače kao posljedicu američkog inzistiranja na tome da se ruski zahtjevi ignoriraju. NATO savez je, sve više podsjećaju neki, prema svojoj povelji dužan štititi samo one svoje članice koje su napadnute, što bi impliciralo da ne mora nužno inzistirati na potpori Ukrajini u njezinim zahtjevima za uspostavu suvereniteta na cijelom svom teritoriju.

VEZANI ČLANCI:

– Krajem ove godine slijede nam američki izbori, a iako se po meni čini nemogućim da Rusija i rusko-ukrajinsko pitanje, koji su Amerikancima ipak daleki, mogu utjecati na izbore u SAD-u, jasno je kako ishod američkih izbora uvelike može utjecati na politiku NATO saveza. Ako Trump opet pobijedi na izborima, mogao bi ponoviti scenarij iz svog prvog mandata, kada je pokazao da je spreman postići dogovor s Putinom bez prethodnih konzultacija s europskim saveznicima. Ako bi se to dogodilo, to bi značilo da bi Amerika nakon postizanja dogovora s Putinom inzistirala da europski saveznici provedu ono što je on s Putinom dogovorio, a to bi moglo značiti da Amerika prizna ruska teritorijalna osvajanja u Ukrajini – upozorava Kovačević. Kada su u pitanju ekonomske posljedice rata u Ukrajini, jasno je kako su najveće posljedice, osim naravno samih Ukrajinaca, osjetili upravo Europljani, uključujući i nas ovdje u Hrvatskoj.

Poput Vijetnamskog rata

– Sankcije na kojima je inzistirao prije svega SAD, a koje je zatim i Europska unija nametnula Rusiji, ne samo da nisu naudile Rusiji u onoj mjeri u kojoj se to očekivalo, nego je Europa u cjelini osjetila te sankcije daleko više nego i sami Rusi. U postojećem režimu SAD zarađuje i na ratu u Ukrajini i na sankcijama Rusiji tako da su oni u dvostrukom dobitku, Rusija se silom prilika prilagodila, lagodan život ruskih oligarha koji je bio omogućen izvozom energenata u Europu je prekinut, ali se tamošnja ekonomija restrukturirala tako da u potpunosti služi tom ratu i Rusija je zasad u tom uspješna iako je pitanje koliko dugo to mogu gurati jer dugoročno taj rat za ruski režim može postati opterećenje kakvo je, recimo, bio Vijetnamski rat za SAD. Na kraju, Ukrajini se nikako ne piše dobro jer se obilna vojna pomoć koja dolazi toj zemlji realizira u obliku kredita, što znači da se očekuje da Ukrajina uloženi novac, koji se već sad popeo na gotovo pola bilijuna dolara, kad-tad vrati – zaključuje Božo Kovačević.

FOTO/VIDEO Stravičan napad Rusa na centar Kijeva: Teško pogođena najveća dječja bolnica u Ukrajini