Još samo tjedan preostalo je do kraja javne rasprave o novom hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Do danas je mrežne stranice Instituta posjetilo 25.000 ljudi, a Večernji list je podijelio 80 tisuća separata s prijedlogom novog pravopisa. Ravnatelju Instituta Željku Joziću na stol su došli deseci pisama, poruka, primjedaba, prijedloga, ali i otvorenih kritika.
Ukinite slovo dž!
Nekima je javna rasprava od mjesec dana prekratka, neki su oduševljeni što će završna inačica pravopisa biti dostupna svima, i to besplatno na mrežnoj stranici Instituta, neki se vesele što će Hrvatska konačno dobiti jedinstveni hrvatski pravopis, a neki predlažu drastična rješenja kao što su izbacivanje slova ć ili dž te Institutov pravopis nazivaju retrogradnim križancem i trulim kompromisom... Traži se i ukidanje razlike između ije i je, no autori pravopisa slijede hrvatsku pravopisnu tradiciju i ne mijenjaju rješenja koja se nalaze u svim suvremenim pravopisima, a dobro su prihvaćena u praksi.
Zaključci Vijeća za normu
I premda mnogi misle da autori ovog kolektivnog pravopisa nisu poštovali zaključke ukinutoga Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika na čijem je čelu bio akademik Radoslav Katičić, ravnatelj Instituta Željko Jozić tvrdi da su se prema tim zaključcima odnosili s posebnom pozornošću.
– U svojim rješenjima slijedimo dobar dio rješenja koja se nalaze u njihovim zapisnicima. Tako smo prihvatili njihove zaključke o glasovno prilagođenom pisanju ktetika jer je Vijeće zaključilo: \"Etnici i ktetici od tuđih imena mjesta pišu se glasovno prilagođeno. Tako Njujorčanin i njujorški od New York, Lajpcižanin i lajpciški od Leipzig\" – ističe Jozić.
Autori ističu da su im se javili stručnjaci različitih struka koji su ih naveli na rješenje da objave i napomene o specifičnoj uporabi povezanoj s pojedinom strukom, što u internetskom izdanju pravopisa neće biti nikakav tehnički problem.
– U više se poruka traži da u pravopis unesemo i znakove za naglaske, za genitivnu dužinu, znakove za upućivanje... Iako nije riječ o pravopisnim znakovima u užem smislu, nastojat ćemo izići ususret korisnicima pa donijeti i te znakove. Imamo i nekoliko zahtjeva da, uz tiskana slova, damo i pisana. To je zahtjev učitelja razredne nastave i svakako ćemo pisana slova dodati u prvo poglavlje – ističu u Institutu.
Naravno, u Institutu usporedno rade i na velikome pravopisnome rječniku, pojmovniku, jezičnim savjetima i dodatnim objašnjenjima. Predviđeno je i da se u budućnosti napravi dodatak koji se odnosi na računalnu primjenu pravopisa.
Najzanimljivije dijelove reagiranja javnosti na prijedlog hrvatskog pravopisa pročitajte u tiskanom izdanju Večernjaka od utorka 7. svibnja