Manjak povrća

Salate i brokule možete uzeti tri. Nestašica je...

Foto: Reuters
Povrće, police
Foto: Robert Anic/PIXSELL
08.02.2017., Zagreb - Ukiseljeni krastavci Giana uvezeni iz Vijetnama. Photo: Robert Anic/PIXSELL
Foto: Reuters
A woman cuts tomato plants in a greenhouse in Lutherstadt Wittenberg, Germany, 28 April 2014. The hearvest in the 15 hecaters greenhouse, which was inaugurated at the start of 2014, is in full swing. The four types of tomato are sold regionally in superma
10.02.2017.
u 08:29
U Španjolskoj zbog klimatskih prilika te strukture proizvoda koje uzgajaju imaju intenzivnu proizvodnju čitave godine, i bez grijanja i dogrijavanja
Pogledaj originalni članak

Ispričavamo se zbog eventualnih neugodnosti. No ograničili smo kupnju salate na najviše tri komada po osobi, dramatična su upozorenja s kištri iceberg salate u Tescovim supermarketima koja se ovih dana dijele preko društvenih medija diljem Velike Britanije. “Znamo da je u ratu bilo nestašica, ali u 2017. godini? Nevjerojatno!”, komentiraju zgroženi milenijalci na Facebooku, dok se cijene omiljene im salate s prosječnih 5 funti za kašetu s 12 glavica penje i na 50 funti (440 kuna) na crno ili u veleprodajama koje još nisu “presušile”.

Milijunske štete

Prema pisanju Daily Maila, Morisson i još neki trgovci uveli su “redukciju” od najviše tri komada i na brokulu. Tikvica fali i za lijek, a iako u Hrvatskoj nemamo krize s icebergom, jer nam baš i nije omiljena vrsta salate - i nestašici “zelenjave” i posljedičnom divljanju cijena kojega posljednjih tjedana na salati, kupusnjačama, tikvicama... osjetimo i kod kuće - razlog je Španjolska. Poplave prije Božića, potom esktremna hladnoća i snijeg na jugoistoku te zemlje “ubili” su milijune eura vrijedne usjeve i plasteničku proizvodnju koja izvan sezone osigurava 50 do čak 80% voća i povrća na europskim policama.

Zbroje li se i štete od dugotrajne hladnoće, snijega, olujnih vjetrova i leda i u većini drugih europskih zemalja, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj... pa i u nas, do početka nove povrtne sezone krajem ožujka bit će prilika i za dodatna poskupljenja. A i osvještenje kako Zemljini resursi nisu ograničeni i možda bismo se više trebali okrenuti dostupnijoj sezonskoj robi koja lokalno uspijeva, a dok salatu ili tikvice ovih dana plaćamo i 50 kuna za kilogram otrežnjenje kako su do prije nekoliko tjedana trunuli u ladici frižidera jer smo kupili prejeftino i previše - možda i na akciji - i tri za cijenu dviju glavica. Komad iceberg salate u nas je pak danas 14 kuna u nekim trgovačkim lancima, a kilogram 47 kuna!

Strani mediji izvještavaju kako je u čitavoj Europi proizvodnja pala najmanje 40% od prosjeka, a prema nekim prognozama ni na jugu starog kontinenta neće zatopliti još dva mjeseca. U španjolskom udruženju proizvođača voća i povrća kažu kako bi manjak lisnatog povrća poput zelene salate i špinata mogao potrajati i do početka travnja.

– Nitko za to nije kriv. Priroda je jača od nas i možemo samo plakati što i mi sada nemamo robe kao neki da je prodajemo po 50 kuna, ako je kupci toliko žele platiti – kaže Zlatko Zagorec, dopredsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara. Hrvatska se, tvrdi, treba natjecati sa Španjolskom jer imamo Bogom dane prirodne bazene u Istri, Dalmaciji, dolini Neretve... u kojima se može proizvoditi dovoljno i zimi - i bez grijanih plastenika, koji su skupi - no na snazi je globalna katastrofa koja je i tamo napravila velike štete.

Grijani plastenik neisplativ

A ljudi se se i pogospodili i zalijenili, navikli na kupnju svih vrsta povrća u sva doba godine pa, kad dođe do ekstrema, više nitko ne radi i nema zimnice, priča Zagorec. U AgroFructusu koji je najveći regionalni otkupljivač povrća kažu kako proizvodnja povrća u staklenicima i plastenicima u RH ima klimatske predispozicije samo za poluintenzivnu proizvodnju.

– Intenzivna je u nas moguća isključivo uz grijanje i dogrijavanje, dok u Španjolskoj zbog klimatskih prilika te strukture proizvoda koje uzgajaju imaju intenzivnu proizvodnju čitave godine, i bez grijanja i dogrijavanja – kaže čelnik uprave Denis Matijević. Sama staklenička/plastenička proizvodnja, ako se se koriste komercijalni izvori energije, nije profitabilna u odnosu na visinu investicije. Realno je stabilna tek kada je sufinancirana određenim sredstvima. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DU
Deleted user
08:57 10.02.2017.

Netko je prije par dana napisao da se u bogatijim zemljama dođe u trgovinu i za par eura kupi što hoćeš i koliko hoćeš! Očita potvrda te tvrdnje. Mogu narodi protiv naroda, ali protiv prirode ne mogu!

DU
Deleted user
15:11 10.02.2017.

uz recesiju koja nije otišla , očito čemo se načekivati i hrane.........i usput doznati kako je u Etiopiji i sl zemljama gladovanja.....Par šusova prirode i trešnje će se kupovati na 5 kom a vegetarijanci će bogu na istinu......