Posljednjih mjeseci, paralelno s predsjedničkom kampanjom, u Hrvatskoj se intenzivirala borba protiv Jugoslavena. Moglo bi se reći da se protiv njih vodi pravi verbalni rat čiji su poruka i smisao možda najbolje sažeti na transparentu što su ga ispred Ministarstva branitelja razvukli branitelji prosvjednici. Ona glasi: "1991. protiv Jugoslavije, 2014. protiv Jugoslavena".
Samo 70 Jugoslavenki
Premda se pod Jugoslavenima misli na aktualnu vlast kojoj se pripisuje nedovoljno hrvatstvo i težnja bivšoj državnoj tvorevini, protujugoslavenska fronta otvorena u Hrvatskoj povod je da se preispita koliko Jugoslavena danas stvarno živi u Hrvatskoj. Prema posljednjem popisu stanovništva Hrvatska ima 4,456.096 stanovnika, a od toga se svega 331 izjasnio kao Jugoslaven. Od 331 Jugoslavena u Hrvatskoj 261 je muškog spola, dok Jugoslavenki ima samo 70.
Najveća koncentracija Jugoslavena je u Gradu Zagrebu – njih 86. Druga pozicija na kojoj su se najviše grupirali jest Primorsko-goranska županija gdje su 44, slijedi Istarska sa 41 Jugoslavenom, potom Vukovarsko-srijemska sa njih 27, a onda Karlovačka u kojoj se zadržao 21 Jugoslaven. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ima ih 16, u Osječko-baranjskoj 14, a u Sisačko-moslavačkoj 13. Najmanje Jugoslavena, po njih dvoje, živi u Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Zanimalo nas je i kakve su starosne dobi hrvatski Jugoslaveni, kakva im je obrazovna struktura te u kojim gradovima su naseljeni, no te odgovore nismo dobili. U Državnom zavodu za statistiku objasnili su da je riječ o tako malom statističkom uzorku da bi, kada bi nam dali te podatke, prekršili Zakon o zaštiti osobnih podataka jer bi iz opisanih detalja odmah bilo jasno o kojim je pojedincima riječ i njihove bi ih sredine prepoznale.
Ozbiljna prijetnja
No 331 duša koja se izjašnjava kao Jugoslaven (i koja se strateški rasporedila po cijeloj državi) na jednom cijelom društvenom spektru i dandanas doživljava se kao ozbiljna prijetnja. Tako je i glavni urednik Glasa Koncila u nedavnom komentaru splitskih prosvjeda na Rivi zbog nogometa rekao kako je "skup novi korak u orjunaškom produbljivanju jaza između hrvatskog sjevera i juga". Premda je Ivan Miklenić kasnije objasnio da hajdukovce nije nazvao orjunašima, iz njegovih je riječi razvidno da je za njega i dalje prisutna jugoslavenska prijetnja Hrvatskoj.
Za razliku od njega, umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo prije nekoliko je mjeseci nedvosmisleno ustvrdio da su Jugoslaveni najveći problem u Hrvatskoj. I predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u svom političkom izričaju stalno se bavi temom Jugoslavije i Jugoslavena. Prozivajući aktualnu vlast neokomunistima i jugonostalgičarima, Karamarko stalno, više ili manje izravno, upozorava na jugoslavensku prijetnju.
Politička prepucavanja
U politička prepucavanja kojima obiluje kampanja za predsjedničke izbore, a u kojima se rabi jugoslavenska terminologija, uključio se i ministar uprave Arsen Bauk. Neki je dan na svome profilu na Facebooku objavio provokaciju u povodu 25-godišnje gradnje ceste Solin – Klis. "Jugoslaveni su je započeli, Jugoslaveni je dovršili", napisao je Bauk i odmah naišao na kritike. Profesor na Fakultetu političkih znanosti Tihomir Cipek njegov je komentar ocijenio neprimjerenim navevši kako ministar njime pristaje na političku komunikaciju koju koriste njegovi protivnici, čime se stvara verbalno nasilje.
>> Popis 'desničara' podsjeća na 1971. Sad se valjda neće usuditi hapsiti
>> Zavirili smo u bunker izgrađen za vrijeme Kraljevine Jugoslavije
Odmah čim sam vidio tko je autor znao sam što će pisati! I nije istina da se Domazet Lošo i Karamarko bave stalno Jugoslavijom, nego to radi trenutna garnitura na vlasti i mediji, a ovo što rade admiral i Karamarko je reakcija svakog zdravomislećeg domoljubnog Hrvata koji poštuje Ustav. Nažalost u Hrvatskoj ima još uvijek oko 20% mentalnih Jugoslavena, to je onaj dio društva koji redovito daje glasove ovoj garnituri na vlasti i sprječava napredak Hrvatske istodobno ju uvlačeći u svakakve "regione", "ove prostore" i "zapadni Balkan"!