Samo 4% građana vjeruje političkim strankama, Crkvi 48 %

Na skali od 1 do 7 prosječna ocjena povjerenja političkim strankama je 2,1. Tek četiri posto građana vjeruje političkim strankama. Istim je istraživanjem krajem prošle godine dobivena prosječna ocjena povjerenja od 2,2 te je oko 7 posto građana iskazalo povjerenje u političke stranke, pokazalo je najnovije istraživanje Instituta Gfk.

Najniže povjerenje iskazali su ispitanici u Dalmaciji. Otprilike gotovo jednako niska ocjena zadržala se od mjerenja u 2000. godini, odnosno, iznimka je jedino 2007. godina s najvišom ocjenom od 2,4.

U Vladu ima povjerenja tek oko 11 posto hrvatskih građana.

Osim političkim strankama i Vladi, građani najmanje povjerenja imaju u Haaški sud, državnu upravu, sindikate, premijera te Europsku uniju, sudstvo i medije.

S druge pak strane visoko povjerenje građani imaju u svoje prijatelje i osobe s kojima se druže (prosječna ocjena 5,7). Povjerenje u prijatelje najviše je u Dalmaciji (ocjena 6,0), a najmanje u Zagrebu (5,5).

Od institucija kojima hrvatski građani tradicionalno vjeruju 48 posto ih se izjasnilo da vjeruje u Crkvu (prosječna ocjena 4,4). U istraživanju provedenom krajem prošle godine Crkvi je vjerovalo 53 posto građana.

Iako navedeni postoci indiciraju pad povjerenja u Crkvu, u prosjeku je povjerenje građana ipak relativno stabilno (2000. do 2007. godine = 4,2, a u 2011. skočilo je na 4,6). Crkva dobiva najvišu ocjenu u Dalmaciji (5,2) a najnižu u Istri i Primorju (3,0).

Istraživanje pokazuje i da oko 45 posto građana ima povjerenja u vojsku te je taj postotak jedan od rijetkih koji se ne smanjuje, odnosno gotovo je isti od 2000. godine. Policiji vjeruje 29 posto ispitanih, a prosječna je ocjena 3,6. U odnosu na proteklih desetak godina prosječna ocjena solidno je povećana (2000 g. = 2,6). Ipak, još uvijek je oko 40 posto onih koji i ne vjeruju policiji.