Samo trojica direktora srezala svoje plaće

Direktori javnih poduzeća poslali su Vladi plan štednje, ali različito su reagirali na zahtjev da sami sebi smanje plaće. Oni koji zarađuju više od premijera, prvi ljudi Croatije osiguranja ili Croatije Airlinesa, kažu da su plaće u nadležnosti nadzornih odbora, Vlade i njenih ministara, dok su poslušniji uzeli škare i primili se kresanja.

Uštede u hrvatskim poduzećima

I Mesić će smanjiti svoju plaću

Primjer premijera
Predsjednik uprave Vjesnika Franjo Maletić smanjio je plaću 15 posto, na 18.700 kuna, iako nije bila veća od Sanaderove, a zlu ne trebalo, to je učinila i direktorica Hrvatske lutrije Vesna Bakran – 5 posto, iako i ona zarađuje manje od Sanadera. Novi direktor HŽ-a, koji je zamrznuo radničke plaće, menadžerske je skresao 15 posto.

Direktori javnih poduzeća upravljaju godišnjim budžetom koji odgovara polovici vrijednosti državnog proračuna od 60 milijardi kuna, a preko noći su srezali rashode 1,5 milijardi kuna, približno 2 posto. Zarezali su na troškovima promocije, reprezentacije, intelektualnih usluga, ali i investicija, no ni oni ni Vlada nisu otkrili koliki su im trenutačno dugovi.

Privatni sektor optužuje javna poduzeća da su proizvela novu spiralu nelikvidnosti i neplaćanja, a posebno upiru prstom u HAC, HC, HEP i Inu. Javna su poduzeća dosad godišnje investirala oko 23 milijarde kuna, a s rastom investicije rasle su i njihove financijske obveze te zaduženost, koju Vlada sada spašava novim kreditima kod raznih banaka.

U Vjesniku kažu da više od godinu dana štede, smanjili su trošak rada 17 posto tako što su smanjili radni tjedan te zbrinuli tehnološki višak. Na HRT-u kažu da ne štede isključivo zbog recesije nego je to dio reorganizacije HRT-a.


Na Ekonomskom vijeću su bankari, ekonomisti, sindikalisti...
Foto: Marko Lukunić

Hrvatska lutrija ozbiljno je shvatila Vladine zahtjeve. Štedjet će na svemu: od toaletnog papira preko voznog parka, kartica pa sve do marketinga. Darko Vuletić, direktor Hrvatskih šuma, objasnio da će štedjeti na proizvodnji, na minimum će svesti zapošljavanje sezonskih radnika, skresat će se neke investicije.

Zadani ciljevi
– Hrvatske su vode neprofitna organizacija i kao takvi ne možemo štedjeti na projektima. Zato smo se koncentrirali na materijalne troškove, za koje smo dosad trošili oko 220 milijuna kuna. A cilj je ušteda od 15 do 20 milijuna kuna godišnje – izjavio je Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda.

Toliku uštedu, dodao je, postići će, primjerice, rezanjem troškova telefona i mobitela. Do sada je oko 800 zaposlenika Hrvatskih voda svaki mjesec raspolagalo sa 400 kuna. Po novom planu i programu mjera ušteda, imat će na računu 150 kuna manje.