Sanader će sve optužbe prebaciti na Barišića i Jarnjaka

Istraga oko Fimi medije preko koje se uz posredstvo Mladena Barišića izvlačio novac iz državnih tvrtki tereti Sanadera da je preuzeo oko 30 milijuna kuna.

Vodi se istraga i u odnosu na HEP, odnosno kako je bivšem direktoru te tvrtke naredio da tvrtkama Roberta Ježića odobri povoljniju cijenu struje i dade zajam od 15 milijuna kuna. Šteta je više od 6 milijuna kuna.

USKOK tvrdi i da je tražio da Janaf Ježićevoj tvrtki Dioki za 10 milijuna eura preplati zemljište na Žitnjaku. Potom se bivšeg premijera tereti da je od Ježića dobio blindirani BMW, a posljednja je optužba nezakonita provizija za kredit Hypo banke za gradnju veleposlanstava iz 1995. godine.

Povratak bivšega premijera Ive Sanadera u Hrvatsku mogao bi biti vrlo neugodan za Mladena Barišića, ali i za Ivana Jarnjaka. Prema Barišiću otvaranje fronte i više je nego logično zato što su od njegova svjedočenja USKOK-u i krenule glavne optužbe protiv bivšega premijera. Jarnjak bi se, pak, mogao naći na meti zbog funkcije, odnosno zato što je po hijerarhiji u HDZ-u stajao između Sanadera i Barišića.

Tim protiv USKOK-a

Iz kruga osoba koje su vrlo bliske Sanaderu i kojima on povjerava svoje planove doznajemo kako se usporedo s uspostavom novog odvjetničkog tima koji će se u Zagrebu boriti protiv USKOK-ovih optužbi brusi i taktika obrane. Naš sugovornik ističe da će Sanader svoju taktiku do kraja definirati tek nakon što oformi novi tim branitelja koji će surađivati s odvjetnikom Goranom Suićem te nakon što obrana obavi uvid u kompletan spis i prouči ga.

Postavljene su, međutim, tri teze, odnosno pozicije s kojih će bivši prvi čovjek Vlade i HDZ-a krenuti u borbu protiv optužbi za korupciju. Prva polazi od funkcije Mladena Barišića, nekadašnjega Sanaderova dobrog prijatelja koji je bio šef Carine i ujedno obnašao funkciju HDZ-ova rizničara. Kao rizničar Barišić je, navodi naš sugovornik, trebao prikupljati novac za stranku. Postoje legalni načini kako se to radi, nastavlja naš sugovornik i dodaje da Barišić nije dobio od Sanadera naredbu da novac za stranku prikuplja na nezakonit način. Iz toga proizlazi da će Sanader u svojoj obrani vrlo vjerojatno ustrajati na tvrdnji da nema dokaza kako je naredio lopovluk, a ako je u Barišićevim aktivnostima novac pokraden, to nije bilo uz premijerovo znanje i blagoslov.

Podjela posla

Druga postavka kojom se bavi Sanader, ali i krug ljudi koji mu aktivno pomaže u pripremi obrane, polazi od usporedbe imovine koju posjeduje Barišić s onom koju ima bivši premijer. Iako to, barem na prvi pogled, zvuči nevjerojatno, tvrdi se da Barišić imovinski stoji mnogo bolje od Sanadera. Pritom se polazi od toga da bivši premijer ima račun na kojem je 1,2 milijuna eura, sa suprugom stan u Zagrebu te nekretnine u Splitu, da je poslovni prostor kupljen na kredit koji se tek otplaćuje, a da se umjetnine mahom sastoje od slika koje je Sanader dobivao na dar. Ostala imovina pripada, pokušava nas uvjeriti naš sugovornik, drugim članovima obitelji.

Bez obzira na to koliko je uvjerljiva, teza o omjeru imovine između dvojice nekada vrlo bliskih prijatelja svakako je zanimljiva. Dok je bio šef Carine, Barišić je u imovinskoj kartici prikazao vlasništvo stana od 82 kvadrata, dionice Hajduka, BMW, a poslije ju je nadopunio s još jednim stanom od 75 kvadrata, garažom i trima umjetničkim slikama. No o njegovu materijalnom stanju više su govorili podaci koji se nisu našli u imovinskoj kartici. Spominjalo se da je (kao i Sanader) vlasnik zavidne kolekcije skupocjenih satova, među kojima su marke poput Patek Philippe čiji primjerci nisu jeftiniji od 20.000 eura. Svojedobno se i pisalo po medijima da mu je vrlo draga marka Brioni čije odijelo stoji od 5000 eura. Uza sav taj luksuz koji je sebi priuštio kao šef Carine kojem je plaća bila oko 15.000 kuna, Barišić je bio na glasu i kao dobar znanac enologa jer je cijena butelja koje bi birao za ručak u pravilu bila između tisuću i 3000 kuna.

Treća postavka od koje bi Sanader trebao krenuti u svojoj obrani povezana je s podjelom posla u HDZ-u. Kako nam prenosi naš sugovornik, Barišić kao HDZ-ov rizničar nije bio podređen predsjedniku HDZ-a, nego glavnom tajniku. To bi značilo da je Ivan Jarnjak, koji je bio glavni tajnik stranke u vrijeme dok je Barišić preko Fimi medije u vlasništvu svoje prijateljice Nevenke Jurak haračio po državnim tvrtkama trebao znati što se radi i koliko je to legalno. Kao argument tvrdnji koja "zapovjednu odgovornost" svaljuje na Jarnjaka spominje se Statut HDZ-a koji definira funkcije i odnose. Doista, u članku 35 Statuta HDZ-a koji definira dužnosti predsjednika ne spominje se briga o financijama. Takvo što nije izravno propisano ni u članku 38. koji definira poslove glavnog tajnika.

Što je s tim u vezi istina pitali smo izravno Jarnjaka. – To nije točno i ništa drugo neću reći – bila je reakcija Jarnjaka kojeg je iznervirala teza o prebacivanju odgovornosti.