Sanader: Kategorički odbacujem Ježićeve optužbe o mitu

Današnja rasprava na Županijskom sudu u Zagrebu, gdje na optuženičkoj klupi sjedi prvi hrvatski premijer koji se mora nositi s teškim optužbama za zloporabu položaja, ratno profiterstvo i mito, dala je naslutiti da će suđenje Sanaderu biti dugotrajno, a borba između tužiteljstva i obrane nemilosrdna i žestoka.

Riječki poduzetnik Robert Ježić "notorni je lažljivac", a članovi Vlade u inkriminirano vrijeme "moralne krpe“ – to su dvije osnovne polazišne točke Sanaderove obrane koja je nadugo i naširoko objašnjavala kako će dokazati da Ivo Sanader nije primio mito od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija i kako nikome nije nametao svoju volju niti djelovao protiv interesa države jer bi to značilo da su najviši državni dužnosnici bez moralnog integriteta.

Obrana polazi od činjenice da su ti visoki političari izgrađenih moralnih vrijednosti i brane svoj stav te ne bi dopustili da netko manipulira njima, kao što to implicira optužba, kazao je Prodanović.

S tim u skladu, obrana je na svjedočenje pozvala gotovo cijelu tadašnju vladu. Ti svjedoci trebali bi također poduprijeti tezu obrane da je sklapanje međudioničarskog ugovora Ine i MOL-a bila nužnost i u korist RH. Ne na štetu, kako to tvrdi tužiteljstvo.

Sanader i njegova obrana ustali su već ranije i protiv točke 1 optužnice vezano za slučaj Hypo, u kojoj su odgovornost prebacili na tadašnjeg ministra vanjskih poslova Matu Granića čije se svjedočenje očekuje sutra prijepodne.

Tužiteljica Tamara Laptoš predložila je, pak, novi dokaz koji bi, kaže, mogao biti ključan. Pročitano je pismo namjere W. Kulterera upućeno 2007. godine predsjedniku uprave Hypa u kojem je navodno dokazano da je Sanader ispunio dano obećanje, odnosno osigurao povlašten položaj toj banci u zamjenu za proviziju.

Obrana će se tek očitovati o ovom dokazu.

Nakon dugotrajne rasprave svjedočili su i rođaci Vladimir i Tomislav Kurelec i to o svojim spoznajama o Eugenu Laxi koji je ključna osoba u dijelu postupka vezanom uz aferu Hypo.

Kronologija suđenja

14.35 sati  Ispitivanje je završilo.

Turudić: Svi smo umorni, nema smisla da danas razgledamo dokumentaciju. Rasprava se nastavlja sutra. Svjedočit će Mate Granić i Robert Tafra. Ovisno o tome koliko vremena ostane, razmatrat ćemo dokumentaciju.

14.22 sati Svjedoči Tomislav Kurelec.

Laptoš: Jeste li poznavali Laxu?

Tomislav Kurelec: To mi je rođak, bratić moga oca.

Laptoš: Je li on živio u RH? Jeste li se sretali s njim i kada?

Kurelec: Do prije kraja 2. svjetskog rata kada odlazi u Brazil. Za Domovinskog rata dolazi natrag u RH, prvom polovicom 90-ih. Došao je, kako je meni rekao, jer je bio vlasnik dosta nekretnina u Zagrebu. Htio je ponovno steći vlasništvo nad njima i vidjeti članove obitelji koji su bili u RH.

Laptoš: Je li vam govorio o poslovima?

Kurelec: Znam da je bio biznismen. Svojedobno mi je, krajem 70-ih u kavani Korzo Bruno Bušić pokazao knjigu u kojoj je on i upozorio kako je kao ekonomist bio cijenjen. On je bio član HSLS-a prije nego je pobjegao.

Turudić: Riječ je o HSS-u!

Kurelec: Bio je u pritvoru kao simpatizer HSS-a. Rekao je da ne želi čekati ni partizane pa je emigrirao. Ne sjećam se točnih datuma kad je dolazio. Koliko znam, prva polovica 90-ih. Ne znam točnu godinu.

Neuspješno je nastojao doći do nacionaliziranog vlasništva, ostatak vremena provodio je s članovima obitelji. Očekivao je da puno više budemo s njim i zabavljano ga, no imali smo poslove. Mislim da se uvrijedio pa se nije javljao kad je dolazio kasnije. On je bio izrazito protiv HDZ-a tako da, kad sam pročitao da je on nešto radio za njih, to mi je bilo čudno. Imao je neugodna iskustva s njima jer nije dobio ništa od imovine u povrat.

Prodanović: Osim vaše obitelji, je li imao još rodbine?

Kurelec: Imao je i bliže rođake, no s njima se nije htio družiti, to je obitelj Vrhovac, pokojnog dr. Vrhovca jer je ta obitelj naslijedila dvorac kraj Zagreba, a Laxa je smatrao da pripada samo njemu.

Prodanović: Je li vam pričao o poslovima u Brazilu?

Kurelec: Ne znam, nije mi bilo pretjerano zanimljivo.

Prodanović: Koliko je dana ostajao?

Kurelec: Sigurno oko tjedan dana, možda i više.

Sanader: Koji je točan datum kad ste se sastali?

Kurelec: Ne mogu se sjetiti kad sam posljednji put vidio Eugena u RH.

Sanader: Rekli ste u iskazu da je to bilo '94. ili '95.

Kurelec: To ja pretpostavljam, ali ne mogu tvrditi.

Turudić: Bez dopuštenja vijeća naveli ste svjedoku njegov iskaz iz istrage.

Svjedok Vladimir Kurelec govorio o Eugenu Laxi

14.04 sati Sudsko vijeće, uz ispriku što su tako dugo čekali, poziva prve svjedoke. Svjedočit će Vladimir Kurelec (78) vezano uz Eugena Laxu.

Turudić: Ne smijete ništa prešutjeti.

Laptoš: Jeste li poznavali osobu po imenu Laxa?

Kurelec: Poznavao sam ga, on je bratić moga oca Eugena Kurelca, to je ta veza. Došli smo u kontakt kad se Laxa vratio iz emigracije, prvi put kad je došao negdje krajem 1990., a posjećivao me '91. i u prvoj polovici '92. Kad se vratio natrag u Brazil, kontakti su prestali.

Laptoš: Koji su bili njegovi razlozi dolaska u Hrvatsku?

V. Kurelec: Htio je čuti od svoje obitelji na koji su način živjele njegova majka i sestre i slično. Imao je samo mene i mog bratića Tomislava i želio je od nas doznati o svojim roditeljima.

Laptoš: Je li Laxa imao prebivalište u RH?

V. Kurelec: Nije imao '92. godine, a to je bilo u trendu tada. Htio je imati domovnicu, a uvjet je bilo da ima adresu pa me zamolio da stavi moju adresu.

Laptoš: Znate li gdje je odsjedao?

V. Kurelec: Uvijek u hotelu Intercontinental, danas Westin.

Laptoš: Znate li njegovu neku vezu s političkim strankama?

V. Kurelec: To ne znam, ovo je jedino što znam. Posjećivao je svoje prijatelje. Ne znam, osim gđe Prpić, urednika Nikolića, Ružića...

Laptoš: Je li u dolascima Laxa spominjao neke poslove?

V. Kurelec: Meni nije. Nismo mi puno stigli razgovarati o tome. Odveo sam ga na Dolac. To je sve što ja znam o njegovu kretanju i poznanstvima.

Laptoš: Je li bio član neke stranke?

V. Kurelec: Ne znam. Nismo o politici ništa razgovarali. On je vjerojatno nekad bio u HSS-u. Bio je tajnik V. Mačeka i vjerojatno član stranke. Imao je tvrtku koja je uvozila sirovine, a imao je odvjetničku kancelariju u Brazilu, u Sao Paolu. Nisam se s njim nalazio, ja sam druga generacija.

Sloković: Je li se vaša majka nalazila s njim?

V. Kurelec: Nitko od mojih članova obitelji nije se sastajao prije devedesetih s Laxom, osim njegove majke.

Sloković: Znate li gdje su se nalazili kad vam je to majka pričala?

Turudić: Zabranjujem pitanje, Bože mili, pa to nema veze s okolnostima slučaja.

Sloković. Imate li saznanja da je on bio mason i aktivan u tom pokretu?

V. Kurelec: Da je on bio mason doznao sam tako usput u razgovoru s njim. Upozorio me da je u Ružićevoj knjizi o masonstvu napisao predgovor te da mu neki autor iz Splita priprema knjigu o masonstvu.

Sloković: Imate li saznanja je li bio član londonske masonske lože?

V. Kurelec: Ne znam te detalje.

Turudić: To su sugestivna pitanja, trebali ste pitati koje je lože bio član, ali sad smo bogatiji za saznanja o masonstvu u Hrvata.

V. Kurelec:  Da, to mi je rekao, da je bio član londonske masonske lože.

Sanader: Čini mi se da je Kurelec rekao da je Laxa bio vlasnik tvrtke. Rekli ste da nije mogao dolaziti u RH. Kako znate da se susretao sa svojom majkom?

Turudić: Zabranjujem to pitanje.

Sanader: Je li se družio s nekim od ministara Vlade RH?

V. Kurelec: Ne mogu potvrditi, nije mi ništa rekao.

Sanader: U iskazu ste rekli da se družio s Majdakom. Zašto nije bio član brazilske masonske lože?

Turudić: Prekidam ovo ispitivanje.

13.59 sati  Sanader: Po prvi put ovdje sjedi hrvatski premijer optužen za teška kaznena djela, a ljudi su me dvaput birali, tu sam dužnost vršio odgovorno, "errare humanum est". Jesam li mogao pogriješiti, pita Sanader, pa naravno da jesam, ali nisam učinio ovo što mi je DORH stavio na teret. Postao sam smireniji čovjek tu u pritvoru, to me naučilo strpljivosti.

Sanader bez štaka odlazi do suca kako bi se posavjetovali o nekim spisima.

Laptoš čita Kultererovo pismo: Prema informacijama koje imamo, Sanader će opet postati premijer. Situacija oko lobiranja ostaje ista. Sanaderov ključni čovjek je Robert Ježić i on kao lobist ima pristup svim strukturama. Izuzetno nam je pomogao. Radi glatkog rješavanja starog ugovora, preporučio bih potpisivanje ugovora s Ježićem o lobiranju i konzultantskim uslugama.
To je pismo ono krucijalno!

13.43 sati Sanader: Kategorički želim odbaciti Ježićeve tvrdnje koje je prihvatio DORH.

Turudić: Ne, ne možete se osvrtati u uvodnom govoru na tužiteljstvo! U zakonu piše: U uvodnom govoru stranke se ne mogu izjašnjavati o navodima suprotne stranke.

Sanader: Mi ćemo u ovom slučaju dokazivanja nepostojanosti utemeljenosti optužbi iznijeti da u spisu ne postoje iskazi Hernadija i Fazakaša koji su navodno trebali dati mito. Pokušat ćemo dokazati da je uloga DORH-a bila da pribavi i one dokaze koji idu u korist optuženika, dokazat ćemo da DORH u točki 2, kao i u točki 1. nije pribavio dokaze koji idu meni u korist, da su predstavnici MOL-a višekratno odbacili Ježićeve iskaze o mitu.

Sanader: Njihov iskaz bacio bi novo svjetlo na Ježićeve tvrdnje kojima me tereti. Znam da je u modi priznati da si učinio kazneno djelo pa onda DORH-u reći – to mi je rekao tadašnji premijer. Ova lakrdija prema meni poprima neviđene razmjere. DORH se nije upitao tko bi normalan postupio kao Ježić. Tko bi držao pet milijuna na tuđem računu, a da ga ne pokupi, pa Ježić izmišlja mog brata i kaže da se ja s njim dogovaram o preuzimanju mita. Ježić tvrdi da to s isplatom neće ići kako ja to mislim, a mi ćemo dokazati da on u istom dahu iskazuje i drugu glupost, da letimo u Zürich kako bismo razgovarali s mojim bratom o nečemu što se ne može učiniti.

Sanader: Da naš let u Milano i Zürich nema veze s dogovaranjem i preuzimanjem mita, objasnit ću tijekom procesa jer je važan taj put, ali i ja želim doznati tko je i zašto platio te milijune na račun Ježićeve tvrtke u Švicarskoj. Želimo dokazati i odnos njegovih tvrtki Diokija i drugih s MOL-om, zato smo predstavnike MOL-a i pozvali.
Mislim da ćemo uspjeti dokazati objektivnu okolnost zbog koje DORH nije mogao prikupiti te dokaze – jer oni uopće ne postoje!

Mi ćemo dokazati da su članovi Vlade i Predsjedništva HDZ-a ljudi sa stavom i integritetom i ne bi išli protiv interesa RH, a sva relevantna tijela u državi potvrdila su da su ugovori korisni za RH. Postoji čvrsto uvjerenje u Vladi, Saboru i koalicijskim partnerima da je ostvaren položaj RH gotovo jednak kao kad smo imali 70 posto udjela u Ini sad kad smo imali 44 posto.
DORH izostavlja činjenicu da su koalicijski partneri dali svjetlo nakon prezentacije D. Polančeca.

13.37 sati  Dokazat ćemo da su ugovori korisni za RH i to na temelju dokumenata koje je napisao sam Damir Polančec, završio je Prodanović

– Ukratko o ugovorima koji su potpisani, i koje USKOK označava štetnim za RH. Oni su dobar i strateški odgovoran potez Vlade RH. Sve je počelo Zakonom o privatizaciji Ine 2002., predviđena je prodaja 25 plus 1 dionice Ine, proveden je međunarodni natječaj u kojem pobjeđuje MOL. Ugovor o međusobnim odnosima Ine i MOL-a, kojim je MOL stekao izuzetna prava u budućnosti kompanije i zaštitu prava plus kontrolu financija, nabave i investicija. Ograničen je utjecaj RH na donošenje strateških odluka pa su svi daljnji odnosi koji su se nastavili bili zadani na tom Zakonu o privatizaciji i međudioničarskim ugovorom privatizacija 2006. i 2007. godine, kazao je drugi Sanaderov odvjetnik Goran Suić.

Nakon toga vlasnički udjeli pali su ispod 50 posto, a MOL je nakon toga i nakon proteka pet godina podnio javnu ponudu za kupnju dionica Ine i stekao gotovo 48 posto dionica. Važno je da Vlada sa Sanaderom nikada nije prodala nijednu dionicu MOL-u, kazao je Suić.

Sudac Turudić: I kolega Prodanović odlutao je kad je držao uvodni govor pa moram i vas upozoriti da se držite zakona. Ne možete sad provoditi dokazni postupak, možete reći da ćete tijekom postupka iznijeti kronologiju preuzimanja Ine, a ne sada.

Suić: Potpisom ugovora RH zaštitila je svoja prava, ne možemo govoriti o štetnom ugovoru što se tiče plinskog biznisa, u skladu s dugoročnom strategijom to je bio dobar potez. Dokaz mojoj tvrdnji je dobro poslovanje Ine danas, odlična cijena dionica.

Sudac ih je opomenuo zbog duljine govora.

13.30 sati Čudno je da se ni optužba ne pita "pa možda i obrana ima neke svjedoke koji bi mogli raščistiti situaciju". U nalogu za istragu tužiteljstvo je navelo da su proviziju platile MOL-ove ciparske tvrtke, isplaćena je tvrtka Xsenoplast u Švicarskoj, a to je, navodi Prodanović, došlo od Ježića. On je jedini informator. On je rekao da su to MOL-ove tvrtke, proviziju su dogovorili Sanader i Hernadi. Istraga je utvrdila da to nisu MOL-ove tvrtke nego ruske, a proces se nastavio bez kritičke primisli.
Novac se odnosio na honorar Roberta Ježića, a ne Sanadera, tvrdi Prodanović.

Prodanović se zatim obrušio na tvrdnju optužbe da će Sanader učiniti "sve" da MOL-u da prava. No, taj novac nikad nije podignut, to se krši s elementarnom logikom. Ako čovjek proda svoju zemlju za neki novac, pa valjda će pokupiti taj novac, pita se Prodanović. Flavio Sanader trebao je transferirati novac iz Xsenoplasta na svoj račun, tvrdi optužba koja svjedoka nije pozvala, tj. usprotivila se ispitivanju na te okolnosti. Pa zar nije upitno zašto bi se uplaćivalo na račun Xsenoplasta kad se novac jednostavno mogao uplatiti Sanaderovu bratu.

Prodanović: Ježić ne govori istinu

Što se tiče Hernadija, ne može nedostatke u dokazivanju, činjenicu da nema Hernadija, odnosno davaoca mita, zamijeniti pet indicijalnih činjenica.
Dokazat ćemo daje provizija bila za Ježića i da ugovori između Ine i MOL- a nisu štetni jer nema dokaza o njihovoj štetnosti. Čak i svjedok Polančec ne dovodi u pitanje uspješnost svoga posla. U više navrata rekao je i na Saboru i u javnosti, da su ugovori dobri za Hrvatsku, kaže Prodanović.Tvrdimo da su ugovori korisni za RH, a pregovori su se dogodili zbog krajnje nužde. i to nema veze sa Sanaderom.

Prodanović propituje i stajalište optužbe da je Sanader koristio svoj autoritet, oni žele iz stila stvoriti kriminalni slučaj. to nije istina, ali čak i kad bi bila istina, to je tako. Ima ljudi koji imaju karaktera i koji nemaju karaktera. Obrana polazi od činjenice da su ti visoki političari izgrađenih moralnih vrijednosti i brane svoj stav te ne bi dopustili da netko manipulira njima, kao što to implicira optužba.

13.10 sati  Obrana će tijekom dokaznog postupka dokazati da Ivo Sanader nije primio mito niti je postojao dogovor sa Zsoltom Hernadijem o davanju mita. Dokazat ćemo da je iskaz Roberta Ježića na kojem se isključivo temelji optužnica nije istinit te da članci iz ugovora koje tužba navodi kao štetne nisu bili štetni već korisni za Hrvatsku. Sanader nije imao ulogu u pregovorima, nije imao ulogu u stvaranju sadržaja, prema predsjedništvu HDZ-a nije navodio da ih se prihvati, a znamo da ih nije ni potpisao, kazao je Sanaderov odvjetnik Prodanović.

– Što se tiče Ježića, na kojeg se optužba stalno referira i barata njegovim iskazom kao činjenicom koja se ne smije propitivati, on je neistinit, tvrdimo, i da na njemu sve počinje i završava u ovom postupku što se optužbe tiče. Optužba navodi i iskaz Hurlimana, a ne spominje da taj Hurliman nikada nije spomenuo Sanadera. Oni kažu da je Hurliman dokazao da je Sanader trebao primiti mito, no to su riječi Roberta Ježića. Imre Fazekaš ključna je osoba u ovom inkriminiranom događaju, jer ne samo da nije došao realizirati proviziju za Sanadera, već je došao da se realiziraju Ježićeva potraživanja iz Rusije. Znači, Ježić laže, kaže Prodanović.

– Ježić se pri izlasku iz zatvora odjednom sjetio da je Sanader uz njegovu pomoć dobio proviziju, to je kao koincidencija, ironičan je Prodanović i dodaje da fenomen retrogradne memorije Ježića na određeni način dovodi u pitanje njegove uvjerljivosti, pitamo se gdje je kraj njegovu prisjećanju, i mislimo da je to u skladu s njegovim statusom u određenim procesima koji se vode protiv njega.

Prodanović čeka da se pojavi svjedok koji bi bio vjerodostojniji. Ježić, Polančec, koji preko noći od okrivljenika postaje svjedok, pa Vidaković, dolaze svjedočiti u korist tužiteljstva.

– Stalno je neka trgovina u zraku. Zanimaju me i dokazujem nebitne okolnosti, a ne zanimaju me krucijalne, tako se tužiteljstvo ponaša, predbacuje im Prodanović, i pita se što je čudno da se Hernadi nađe s jednim predsjednikom u vladi ili u restoranu. To ne dokazuje ništa osim da su popili piće koje nije ni platio primatelj provizije neko Ježić

13 sati Laptoš kaže da prijedlog Hernadija MOL-u iz prosinca 2008. u kojem traži odobrenje od MOL-a za sklapanje ugovora prezentira da je MOL stekao kontrolu nad upravljanjem Inom i da su izuzeti plinski poslovi.

– To je bitno jer u to vrijeme još uvijek nisu bili izrađeni nacrti ugovora Ina – MOL, niti je vlada išta još odlučila. Sastanak s Hernadijem i Šukerom organizira Sanader u središnjici HDZ-a i to u vrijeme kad nije imao dužnosti u vladi, jer je već bio dao ostavku. Iz svih dokaza proizlazi da je Sanader koristeći jednu od najvažnijih funkcija u državi, umjesto da štiti interese države, radio suprotno i postupao samo u svom interesu, a sve to za dogovoreni iznos od 10 milijuna eura. To ćemo u ovom postupku dokazati – kaže Laptoš.

12.50 sati  Sudac apelira na sve svjedoke da se suzdrže od pozivanja novinara.

–  To je vrijeđanje države i vladavine prava, svi će oni dati svoj iskaz na sudu, a ne pred kamerama – kaže Turudić.

Tužiteljica Laptoš iznosi uvodnu riječ u kojoj navodi kako će  što se tiče primanja mita, dokazati da je Sanader počinio ovo djelo.

– Dokazat ćemo da je kao predsjednik Vlade, kao predsjednik stranke, s Hernadijem dogovorio isplatu od 10 mil. eura. Isplata je dogovorena kao protuusluga, kako bi Sanader osigurao zaključivanje ugovora pri čemu je iskoristio svoj autoritet. Ježić je kazao da je osigurao način na koji će se isplatiti 10 milijuna eura, i to preko fiktivnih ugovora o savjetodavnim uslugama. Nikakvi poslovi nisu obavljeni, već su ugovori služili kao forma isplate mita, iza fiktivnih ugovora stajao je MOL, tj. Hernadi, a to ćemo dokazati njihovim iskazima, kaže Laptoš.

Dodaje kako je 17. lipnja 2009. prvi dio iznosa isplaćen, u dogovoru sa Sanaderom novac je ostao u Švicarskoj i koristio se u poslovanju Ježićeva Xsenoplasta kao bi se prikrilo zločin. Ježić je naveo da je on, nakon što je Sanader odstupio, odbio primiti drugi dio novca. U iskazu je naveo da je bio prisutan u Švicarskoj kad je Sanader dogovarao s bratom Flavijem isplatu drugog dijela.

Laptoš: Sanader je sve dogovorio s Hernadijem

– Dokazat ćemo da je Sanader postupao u dogovoru s Hernadijem. Iskoristio je svoj autoritet kako bi se sklopili ugovori s MOL-om koji nisu išli na korist niti državi niti Ini. U raspravama su sudjelovali neiskusni, koji nisu bili upućeni, a Sanader se uključivao uvijek kad bi tema skrenula sa željenog puta, u tome će Polančecov iskaz igrati veliku ulogu. Tužiteljstvo će dokazati kako je Sander vodio glavnu riječ, a tome u prilog ide i iskaz Ivana Šukera. Sanader se opravdavao nacionalnim interesom, a radi se o istim interesima na koje se poziva Mađarska kad odbija ustupiti Hernadija, kaže Laptoš.

12.40 sati  Sudsko vijeće odlučilo je o provođenju dokaza koje je predložilo tužiteljstvo. Svjedočit će Drago Vidaković, Vinko Šunda, ispitat će se sudski tumač Vesna Ivanović te Rade Perković i Miro Brkić, a o ostalim prijedlozima odlučit će naknadno.
Sudsko vijeće prihvaća dokaze na koje se obrana nije žalila, a bit će ispitani svjedoci Lučić, Duvnjak, Ježić, Polančec, Šuker, Olgica Spevec i Mario Čerhak.

– Odbijaju se dokazni prijedlozi obrane kao nevažni, sud je taj koji sudi i ne zanima nas što je bilo u raspravi na istražnom povjerenstvu, kazao je sudac Turudić.

Zsolt Hernadi ne može biti ispitan u dva svojstva, kao svjedok i kao okrivljenik pa ne može biti ispitan. Ostali će biti ispitani jer su to svjedoci koji imaju relevantna saznanja.

12.32 sati  Ne protivimo se dokaznom prijedlogu u formalno-pravnom smislu, no dokazujemo da je ovo još jedan u nizu pokazatelja na koji način se ponaša tužiteljstvo. Njima se ne dokazuje da je Sanader preuzeo ulogu da će voditi banku u Hrvatskoj,  jer je nelogično da  je obećanje dano 1994. godine, a radio bi to kao premijer. Nije on tada mogao znati da će jednog dana biti premijer. Dokazuju se nebitne stvari, a krucijalne prešućuju, kazao je Prodanović pozvan da se očituje o dokaznom prijedlogu tužiteljstva, tj. o pismu W. Kulterera iz 1997. godine. 

10.57 sati Obrana bi htjela replicirati, no sudac kaže da im to novi ZKP ne dopušta.
 – USKOK je prezentirao samo jednu stranu priče kroz dokaze. Naši prijedlozi demantiraju dokaze koje je predložio USKOK. Stoga smatramo da bi se morali uvrstiti među dokaze zbog utvrđivanja činjeničnog stanja, da se slučaj sagleda u cijelosti – kaže J. Sloković.

Tužiteljstvo predlaže novi dokaz- Hernadijevo pismo u kojem se potvrđuje da je Sanader "obavio posao"

Tužiteljica Laptoš kaže pak da bi predložila još jedan dokaz do kojeg je USKOK došao tek 11. 11. i na njemačkom je jeziku, a riječ je o dopisu Wolfganga Kulterera direktoru Hypo banke Tilu Berlenu, u kojem se navodno vidi kako je sa Sanaderom dogovoren povlašteni položaj Hypo banke u Hrvatskoj i kako je Sanader to obećanje izvršio.

Obrana se neće očitovati o tom prijedlogu dok ne pročita navedeni dopis.

O uvođenju ranije predloženih dokaza odlučivat će sudsko vijeće tijekom pauze koja će trajati do 12.15 sati.

10.52 sati  Sudac Turudić nakon izlaganja tužiteljice T. Laptoš kratko je komentirao njezinu izjavu da bi Z. Hernadi, da je dostupan hrvatskom pravosuđu, u ovom slučaju bio ispitan kao okrivljenik, naglasivši da bi o tome na kraju odlučio sud, a ne tužiteljstvo.

10.48 sati  Laptoš se ne protivi svjedočenju članova vlade i glasnogovornika, ali dodaje da su već ispitani Polančec i Šuker koji su iskazivali o okolnostima za koje se predlažu da svjedoče.

– Protivim se ispitivanju Luke Bebića oko prihvaćanja izvješća za Inu jer sam se protivila i pribavljanju tih izvješća. Također se protivim ispitivanju Josipa Petrovića i Flavija Sanadera jer bi to značilo odugovlačenje procesa, a što se tiče Ratka Mačeka, načelno se ne protivim osim na okolnost posjetu D. Polančecu gdje je lobirao za drugu tvrtku iz Rumunjske jer je to nebitno. Protiv svjedočenja Ježića i Čerhaka nemam ništa protiv – kaže Laptoš.

10.37 sati Tužiteljica Laptoš kaže da se protivi uvrštavanju u dokazni materijal dokumentacije vezane za poslovanja Ine i MOL-a, jer to nije bitno za postupak, bitno je kaže, prepuštanje upravljačkih prava Ine i izuzimanje plinskog biznisa. 

Laptoš se također protivi uvrštavanju dokumenata državnih tijela jer će se ispitivanjem svjedoka utvrditi sve bitno, a ne čitanjem transkripata Sabora.

– Što se tiče svjedoka, protivimo se ispitivanju Hernadija jer je 10. 6. USKOK naložio istragu protiv njega i zatražio pomoć Mađarske, no to nam je odbijeno jer bi to, kako su naveli, ugrozilo sigurnost Mađarske. Nije nam bio dostupan, a da je bio, bio bi u sudnici kao okrivljeni. Protiv njega nije bilo moguće podnijeti optužnicu niti mu suditi u odsutnosti jer nije bio ispitan. USKOK je 23. 9. objavio da je istraga protiv Hernadija u tijeku i on može biti ispitan jedino kao okrivljeni. Zato ga se ne može zvati kao svjedoka – kazala je Laptoš. Dodala je da se protivi ispitivanjima i ostalih svjedoka iz Mađarske jer iz okolnosti proizlazi da nemaju saznanja o dogovoru Sanadera i Hernadija.

10 sati Članovi tadašnje Vlade bit će pozvani da svjedoče o načinu donošenja odluka u Vladi, o tome jesu li bili pod pritiskom, o prezentaciji D. Polančeca...

– Pozvat ćemo Slobodana Uzelca, tadašnjeg potpredsjednika Vlade, kako bi govorio o okolnostima pregovora te o tome je li Sanader na njega vršio pritisak. B. Pankretića i J. Friščića pozvat ćemo da kažu što znaju o okolnostima pod kojima je dana suglasnost koalicijskih partnera, tko je vršio prezentacije, je li bilo pritisaka. Svjedočit će i Sanaderov brat Flavio i to o susretu s Ježićem i Sanaderom u Švicarskoj. Kao svjedoci bit će pozvani i Luka Bebić, Marina Matulović Dropulić, Ratko Maček, Damir Polančec, Ivan Šuker, Robert Ježić te Josip Petrović, savjetnik u Ini.

Kao svjedoka pozvat će i vlasnika restorana Marcelino Marija Čerhaka da kaže s kojom je svrhom čuvao snimku razgovora Sanadera i Hernadija.

Premijerka Jadranka Kosor nije navedena kao svjedokinja.

O ovim predloženim dokazima Uskok se tek mora očitovati, a nakon toga sudsko vijeće Ivana Turudića odlučit će, kao i u slučaju sporne snimke iz Marcelina, o uvrštavanju u predmet.

9.49 sati – U obrani ćemo dokazivati da je ugovor iz 2009. bio limitiran ranijim odlukama Vlade i kako proizlazi iz ugovora o privatizaciji iz početka 2000-ih. Predlažemo Z. Hernadija kao svjedoka nepostojanja bilo kakvog dogovora te da se izjasni da nije ni nudio niti dao Sanaderu mito. U sudskom spisu, koji je formiran sada, nemamo nijedan trag o tome koji je njegov status u ovom postupku – kaže Sloković.

Imamo samo podatak da je protiv njega podnesen nalog o pokretanju istrage, dalje ništa.

Obrana predlaže i grupu svjedoka iz MOL-a koji su sudjelovali u procesu pregovaranja, a bili na vodećim funkcijama. Zalan Bač, predsjednik uprave Ine, Abel Galaš, potpredsjednik MOL-a, Ilona Fodor, zadužena za razvoj u MOL-u, Katalin Tamaš, zadužena za razvoj plinskog poslovanja, Gabor Kion, direktor, Andraš Husar, financijski direktor Ine, te Imre Fazakaš, direktor Hangar Oila itd.

9.43 sati – Što se tiče dokumentacije MOL-a, to ćemo u cijelosti pripraviti. Riječ je o dokumentima i izvješćima o pripremi ugovora s Inom te izvješćima tvrtke Prisewater House o rejtingu Ine i plinskom biznisu. Prilažemo i zapisnik sa 20. sjednice Sabora u kojem se prihvaća zaključak u vezi prihvaćanja odluke o prodaji Ine, a to je jedino bitno – kaže Sloković.

9.40 sati Kao dokaz predlaže se financijska dokumentacija poslovanja Ine 2008. i 2009. godine, godišnja izvješća NO-a te dokumenti o plinskom biznisu.

– Obrana nema tu dokumentaciju – kaže Sloković i dodaje kako će preko suda tražiti da im se preda ta dokumentacija.

– Nemamo dokaz da smo to tražili, probali smo u neformalnom razgovoru i tad nam je rečeno da je to stvar suda – nastavlja Sloković.

9.35 sati Svjedočenja su najavljena za 12 sati. Zasjedanje počinje uvodnim govorima. Obrana se ne protivi dokazima ispitivanja svjedoka Drage Vidakovića i Marija Čerhaka, ali se protivi provođenju dokaza gledanjem predložene snimke iz restorana Marcelino.

9.30 sati Sanader ušao u sudnicu Županijskog suda, očekuje se početak rasprave.

Bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu nastavlja se suđenje za zloporabu položaja, ratno profiterstvo i primanje mita. 

Sanader je na Županijski sud u Zagrebu stigao već prije 9 sati, kao i članovi njegova odvjetničkog tima Jadranka Sloković i Čedo Prodanović.

Odvjetnik Čedo Prodanović najavio je prije sedam dana da će obrana vrijeme između dvije rasprave iskoristiti za konzultacije oko svjedoka koje namjeravaju pozvati pa bi danas sucu mogli priopćiti jesu li odlučili na klupu za svjedočenje pozvati i premijerku Jadranku Kosor. Izvjesno je da će za svjedoke zvati Zsolta Hernadija i Imru Fazakaša.

Prošlog je tjedna optužnica za Hypo spojena s onom za slučaj Ina – MOL prema kojoj se Sanadera tereti da je uzeo 10 milijuna eura mita kako bi pogodovao MOL-u, odnosno kako bi MOL preuzeo upravljačka prava nad Inom, iako na to nije imao pravo.

Na današnjoj i sutrašnjoj raspravi o svojim saznanjima o aferi Hypo trebali bi svjedočiti Tomislav i Vladimir Kurelec te bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić koji je na proteklim raspravama često spominjan i prozivan.

Obrana bi danas trebala predložiti svoje dokaze i eventualno suca izvijestiti o svjedocima koje namjeravaju pozvati što se tiče druge točke optužnice, odnosno slučaja Ina – MOL.

Svojevrsni uvod današnjoj raspravi bilo je jučerašnje obraćanje javnosti Marija Čerhaka, vlasnika restorana Marcelino koji je DORH-u predao videosnimku sastanka bivšeg premijera Ive Sanadera i predsjednika uprave mađarskog MOL-a. Snimka još nije uvrštena među dokaze.

– Gospođa Sloković od mene je napravila slučaj kriminalca, zamijenila je teze pa se više govori o meni nego o djelu koje je počinjeno u mom restoranu. Ona je mene izuzela iz predmeta, a izvan sudnice me uznemiravala i plašila, označila me kao ugostitelja sklonog snimanju gostiju i slično. Time je mene i moju suprugu dovela u uznemirujuću situaciju te navukla na mene neke psihopate koji mi sada prijete – kazao je novinarima Čerhak.

Sudac bi na današnjem ročištu mogao objaviti je li snimka prihvaćena i uvrštena među dokazne materijale.