Sanader Mravku: Daj Ježiću ono što je tražio

– Ivane, ono što te Ježić pitao, daj mu to odobri – rečenica je kojom se Ivo Sanader, tadašnji hrvatski premijer, obratio Ivanu Mravku, tadašnjem šefu HEP-a. Vrijeme radnje – ožujak 2009. Mjesto radnje – predvorje hotela Hayat, Beograd, Srbija.

Usmeno odobrenje

A “to” je prava “sitnica” – 15 milijuna kuna pozajmice koju je Robert Ježić, u to vrijeme vlasnik DIOKI-ja, tražio od HEP-a, odnosno Mravka, i to da bi, kako je Ježić poslije naveo u obrani, tim novcem tom istom HEP-u platio dugove DIOKI-ja za struju!? Kada ju je tražio, a Mravak glatko odbio, pa nakon Sanaderove intervencije usmeno odobrio, Ježić vjerojatno nije mislio da će ta pozajmica biti predmet interesa tužiteljstva. Odnosno da će završiti u još jednoj u nizu optužnica koje su podignute protiv bivšeg premijera. Konkretnije, u četvrtoj optužnici podignutoj protiv Sanadera, on i Ježić u dvije točke terete se za poticanje na zloporabu položaja, dok je Mravak optužen za zloporabu položaja i ovlasti.

Riječ je o slučaju koji je poznat kao afera HEP - DIOKI, u kojem se, pojednostavnjeno rečeno, Mravak tereti da je po nalogu Ive Sanadera, a mimo znanja uprave HEP-a, koja je jedina imala ovlasti za to, odobrio DIOKI-ju d.d. i DINA Petrokemiji, u to vrijeme poduzećima u Ježićevu vlasništvu, da od HEP-a kupuju struju po povlaštenim cijenama. Prema optužnici, neosnovano im je odobren popust od 10,99 posto, odnosno od 5,5 posto. Na taj način, po stavu tužiteljstva, HEP je u inkriminiranom vremenu oštećen za 3,8 milijuna kuna. Osim toga, Mravak se tereti da je na Sanaderov poticaj odobrio već spomenutu pozajmicu DIOKI-ju od 15 milijuna kuna na rok od 60 dana. Kredit je Ježiću odobren uz kamatu od 10,5 posto iako je on tražio nižu. Novac je s kamatama vraćen, samo ne u razdoblju od 60 dana, već krajem rujna ili početkom listopada 2009.

A kako je sve to funkcioniralo, Mravak je objasnio u obrani, ustvrdivši da je obje stvari za koje se tereti napravio po nalogu Ive Sanadera.

– Na jednom sastanku u Vladi, Sanader mi je kazao da mu se DIOKI žalio kako mu je HEP povećao cijene. Objasnio sam mu da su cijene povišene svim velikim kupcima jer su na otvorenom tržištu. Sanader me prvo pitao tko mi je to odobrio. Kazao sam mu da mi za to nije potrebno odobrenje, na što me on prekinuo. Rekao je da to nisam trebao napraviti bez dogovora s resornim ministarstvom. Kazao je i da DIOKI-ju vratim stare cijene. Na to sam mu odgovorio da su novi računi već poslani te da jedino mogu odobriti popust, na što mi je Sanader kazao da učinim tako – iskazivao je Mravak. Neke zanimljive detalje otkrio je i nalaz energetsko-financijskog vještačenja. U njemu se navodi da su povlastice u poslovanju s HEP-om imali ne samo DIOKI i DINA Petrokemija nego i Petrokemija Kutina i 30 društava iz grupacije Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića.

Otkriveni detalji

Taj detaljčić otkriven je tijekom vještačenja u kojem se navodi da je HEP Opskrba bez pisane odluke uprave HEP-a pogodovala Ježićevim tvrtkama te im je “umanjila jedinične cijene električne energije i angažirane snage te im k tome financirala cijenu kapitala”. Pojednostavnjeno rečeno, Ježićevim tvrtkama omogućen je dulji rok plaćanja (45 dana) po cijenama iz kraćeg roka plaćanja (15 dana). Na taj su način umanjene obveze Ježićevih tvrtki prema HEP Opskrbi za 8,8 milijuna kuna. Što se tiče Todorićevih tvrtki, njihov rok plaćanja bio je 30 dana, a cijene su im računate prema roku od 15 dana. Time su u periodu od 1. srpnja 2008. do 30. rujna 2009., prema vještacima, umanjeni prihodi HEP-a u odnosu na Petrokemiju za 82.765 kuna, dok je u odnosu na Konzum to bilo 276.737 kuna.