Sanaderovim odvjetnicima USKOK neće dati da vide spis iz Austrije

Kazneni postupak protiv bivšeg premijera Ive Sanadera još nije ni počeo, a već je postao pravni presedan prema kojem će se rješavati svi slični slučajevi. Sad se rješava pitanje može li se Sanaderovo izjašnjavanje o krivnji u odnosu na optužbe USKOK-a izrečeno pred sucem u Austriji smatrati relevantnim za istragu koja je pokrenuta u Zagrebu. Riječ je o tome da obrana ne može dobiti uvid u spis i upoznati se s dosezima istrage sve dok okrivljenik ne bude ispitan.

Pozivaju se na Sliška

Za Ivu Sanadera protiv kojega je istraga otvorena još 8. prosinca to znači da njegovi branitelji ne bi mogli pregledavati dokaze protiv njega sve dok ga Austrijanci ne izruče i dok ga u Zagrebu ne ispitaju tužitelji USKOK-a.

No odvjetnici bivšeg premijera, Ivan Lovrić i Jasna Novak, koji su prije tjedan dana predali USKOK-u punomoći za zastupanje Sanadera, smatraju da su tome doskočili. U širem podnesku navode da je Sanaderovo negiranje odgovornosti za optužbe da je zloupotrijebio funkciju predsjednika Vlade, izrečeno nakon uhićenja u Austriji pred tamošnjim sucem, relevantno i za USKOK. Sanader je rekao da se ne osjeća krivim za djelo zloporabe položaja i ovlasti za što ga se optužuje u slučaju Fimi medije kao ni da je to isto djelo počinio u slučaju HEP-a pogodovanjem tvrtki Dioki u vlasništvu njegova prijatelja Roberta Ježića.

Odbacio je i odgovornost za optužbu da je odgovoran za djelo udruživanja radi počinjenja kaznenog djela. Negacije optužbi koje su dio austrijskog spisa odvjetnici J. Novak i Lovrić dali su prevesti i ovjeriti te su ih kao prilog zahtjevu za uvidom u spis dostavili na adresu USKOK-a u zagrebačkoj Gajevoj ulici. Svoj zahtjev upotpunili su još i pozivanjem na Europsku konvenciju o temeljnim ljudskim pravima i slobodama koja u svojemu članku 6. govori o pravu okrivljenika na pošteno suđenje. Članak Europske konvencije za koji Sanader traži da se primijeni na njega kaže da svatko ima pravo na pošteno i nepristrano suđenje, da ima mogućnost za pripremu obrane, da ima mogućnost i pravo ispitati svjedoke optužbe, a da se svjedoci obrane ispitaju pod istim uvjetima kao i svjedoci optužbe.

Odvjetnici se, međutim, ne pozivaju samo na Europsku konvenciju o ljudskim pravima nego i argumente za uvidom u spis koji je uvjet za pripremu obrane Sanadera crpe i iz dviju odluka Vrhovnog suda.

Riječ je o primjeni principa po kojemu je za procesnu valjanost radnje mjerodavno pravo zemlje u kojoj je ta radnja provedena. Sa stajališta obrane, to bi značilo da je u konkretnom slučaju relevantno to što se Sanaderovo izjašnjavanje o krivnji dano u ekstradicijskom postupku po austrijskom pravu smatra valjanim za cijeli proces pa bi ga prema obrani trebao prihvatiti i USKOK. Sličan slučaj odvjetnici Lovrić i Novak nalaze u procesu koji se vodio za ubojstvo Vjeke Sliška kada je kao dokaz ponuđena bilješka policajca iz Nizozemske. U nas bi izjava policajca dana izvan sudske forme imala tek snagu službene zabilješke i ne bi mogla poslužiti kao dokaz. U Nizozemskoj su zakoni postavljeni drukčije pa je po tamošnjem procesnom pravu to bio dokaz, a Vrhovni sud rekao je da se ima uzeti kao relevantno pravno pravilo u zemlji u kojoj je procesna radnja nastala. Tako je bilješka policajca iz Nizozemske bila važan element u suđenju za ubojstvo Sliška. Obrana se pozvala i na slučaj u kojem su se kao dokaz ponudile snimke tajno snimanih telefonskih razgovora nastale u inozemstvu.

USKOK: Nije isti proces

Po zakonu zemlje u kojoj se prisluškivalo, te su mjere bile provedene zakonito i stoga ih je i Vrhovni sud priznao. USKOK još nije odgovorio na zahtjev Sanaderovih odvjetnika za uvid u spis, a Zakon o kaznenom postupku (ZKP) ne propisuje rok u kojem to mora učiniti. Neslužbeno doznajemo da će Sanaderovim odvjetnicima stići odbijenica i da im USKOK neće dopustiti da prelistavaju spise te čitaju i kopiraju iskaze Mladena Barišića, bivšeg šefa Carine i rizničara HDZ-a te drugih osoba koje Sanadera optužuju za kriminal. Tužitelji smatraju da se Sanaderovo negiranje krivnje izrečeno u Austriji ne može smatrati izjašnjavanjem u smislu ZKP-a jer je dano u ekstradicijskom postupku, što je posve drugi proces. Obrana ima pravo žalbe pa će konačnu odluku donijeti sud.