Kontinuirani pad proizvodnje mlijeka, teladi, svinja... sumorna je slika hrvatske stočarske proizvodnje, mliječne i mesne industrije koja se nastavlja i u ovoj godini. I dok zemlje EU odavno imaju projekcije proizvodnje i od 2014. do 2020., Hrvatska ni pet do 12 do ulaska u tu istu Uniju nema prave nacionalne strategije ruralnog razvoja, bilance ni procjene što ćemo mi proizvoditi u tom fiskalnom razdoblju, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
S obzirom na to da je EU neto uvoznik govedine iz trećih zemalja, to je samo jedna od šansi koje uz dobru sirovinsku bazu i tradiciju trebamo iskoristiti, objašnjava on.
U plusu s kobasicama
Lani smo u proizvodnji goveđeg mesa bili i iznad dostatnosti za 4% zbog izvoza žive junadi u zemlje Bliskog istoka. No pad proizvodnje teladi za 25% u lanjskoj godini, a ove već i za 50%, sigurno ne ide u prilog revitalizaciji tog sektora, u kojemu posljednjih godina drastično pada i proizvodnja mlijeka. S rekordnih 675 milijuna kilograma u 2009. proizvodnja je, naime, lani pala na 600 tisuća, a pada i dalje. Hrvatskoj mliječnoj industriji tako, kao ekvivalent gotovim proizvodima nedostaje oko 250 tisuća kilograma mlijeka (30% ukupne proizvodnje), dok smo sa svinjetinom uz uvoz oko 50.000 tona godišnje, dostatni svega 65-70% i među 10 najvećih svjetskih uvoznica svinjetine iz EU.
– Jedina nam je svijetla točka peradarstvo – tvrdi Bobetić ističući da od oko 90.000 tona ukupne proizvodnje peradi 75 tisuća čini industrijska. Izvezemo oko 5000 tona, dok uvoz od 15.000 tona prvenstveno treba gledati kao industrijsku kategoriju roba. U konzumnoj smo, kao i s jajima, samodostatni, a brojke popravljaju i mesne prerađevine u kojima perad čini više od 50% udjela – i u uvozno-izvoznoj bilanci s njima smo u plusu čak 34%.
Koštat će ih ulazak u Uniju
S obzirom na to da je peradarstvo i globalno u 2012. bilježilo najveću potrošnju i rast, a do 2020. ona bi trebala rasti i 20% (u EU 4%), Hrvatska i uz jaku konkurenciju u toj proizvodnji ima velike šanse, objašnjava Bobetić. Poljaci su svoju proizvodnju, po ulasku u EU digli 40%. No pitanje je kako će rasti hrvatski proizvođači i uz koje uvjete, s obzirom na to da se, zbog administracije Ministarstva poljoprivrede, koja nije napravila ni kvalitetnu analizu sektora, nisu puno okoristili ni SAPARD-om ni IPARD-om. Situacija uoči ulaska u EU stoga je i više nego složena i proizvođače će i prehrambenu industriju u prvim godinama sigurno koštati. S druge strane, primarna stočarska proizvodnja i prateća joj industrija posljednjih godina u kontinuitetu ostvaruju skromnu konsolidiranu dobit. Lani je iznosila 132 milijuna kuna, svega 0,7% ukupnih prihoda ili 53% manje nego u 2011. Od ukupnih prihoda sektora, koji su lani iznosili 19,8 mlrd. kuna, brže pak rastu rashodi. Samo je udio kamate iznosio 465 mil. kuna, završava Bobetić.
>>Uvezli smo hrane za 2,5 mlrd. USD i srušili rekord sa svinjetinom