Šef Vlade Ivica Račan nije blefirao prošloga utorka kad je pred novinarima objavio - da neće zagovarati opstanak koalicije pod svaku cijenu. Račan ni dosad nije lako ravnao vladom peteročlane koalicije, a otpori iz gotovo svih stranaka petorke sada su postali takvi da Vlada više uopće ne bi mogla funkcionirati. Moguće je zato da se ubrzo nakon 2. veljače, kad se bira novo vodstvo HSLS-a, pokaže da su prijevremeni izbori jedino rješenje. A s obzirom na krizu koalicijske vlasti u Zagrebu, izbori za gradsku vlast i oni parlamentarni mogli bi biti održani istodobno.
Račan i sada kaže da to nije njegov osobni izbor, niti izbor SDP-a. Njegov je stav da je Vladi potrebno četiri godine redovitog mandata da bi pokazala prave rezultate. Vladi je prošle godine dobro krenulo, a istim je tempom nastavila raditi i u ovoj godini. Nakon lanjskih reformi u MUP-u i državnoj upravi, ove godine želi krenuti u brzu reformu vojske, u reformu obrazovanja i dereguliranje tržišta rada. No sada su kritike na rad Vlade iz redova same koalicije oštrije nego iz opozicijskog HDZ-a. U taj red kritika uvrštava se Budišin prijedlog da se u Saboru osnuje odbor za nadzor Vlade. Na čelu je Državne revizije koja kontrolira financijske poslove svih dijelova Vlade Šima Krasić, postavljena od HDZ-a, no iz same koalicije smatra se da to nije dovoljna kontrola, nego da neka vrsta superkontrole mora postojati u Saboru.
Kritični i HSS, LS i HNS
Račan sigurno neće pristati na to da tri šefa stranke mogu unutar petorke staviti veto na planirane poteze Vlade. - To znači da bi "politbiro" odlučivao o tome što može doći pred Vladu, a što ne može - kažu u Banskim dvorima, ocijenivši takav prijedlog apsurdnim.
Kritike na rad Vlade ne dolaze sada samo kroz Budišinu predizbornu kampanju nego i iz redova HSS-a i Liberalne stranke. HNS je pak SDP-u zapaprio u Zagrebu, a ti loši koalicijski odnosi u gradskoj vlasti odražavaju se i na odnose na razini države.
Zahtjev za smjenom zamjenika premijera Gorana Granića Račanu je posebno teško pao. Iz HSLS-a prigovaraju da Granić slijepo vjeruje Račanu, Račan pak kaže da on isto tako slijepo vjeruje Graniću, ali niti je Granić zbog toga postao socijaldemokrat, niti se Račan pretvorio u liberala. U Vladi je uspostavljeno određeno zajedništvo, Vlada je kroz dvogodišnji rad stvorila određeni identitet, i to sada smeta koalicijskim strankama. Gotovo svi ministri imaju zbog rada u Vladi probleme u strankama. Stoga je Račan, čini se, uvjeren da se ulaskom Budiše u Vladu ništa ne bi bitno promijenilo. Time u Vladi i oko nje ne bi nastao mir, a Račan nikako ne želi da se sadašnje unutarkoalicijsko natezanje nastavi i da oduzima Vladi snagu potrebnu za dovršenje započetih i neke nove projekte.
Preteške optužbe
S Račanova je stajališta Budiša ipak izrekao previše teških optužbi na njegov račun, a da bi sutra tijesno surađivali kao da se ništa nije dogodilo. Budiša je Račana optužio za stanje u koaliciji, i za stanje u HSLS-u, a s tako teškim javnim optužbama ne ide se prema nekome s kim sutra treba zajedno raditi.
U veljači će, dakle, uslijediti radikalno raščišćavanje odnosa u koaliciji. Nikakva definitivna odluka još nije donesena. Iz Račanova se kruga čuje procjena da je šansa za opstanak koalicije 60 posto, dok se na 40 posto procjenjuje vjerojatnost za izbore u krajem proljeća. Dio samopouzdanja SDP navodno crpi iz rezultata jednog ispitivanja javnog mnijenja u Zagrebu, po kojem SDP stoji dosta bolje od HDZ-a, a po kojem bi još jedino HNS prešao izborni prag.
Deana Knežević