Država se obvezuje da će svakom od oko 110.000 mladih koji se ne školuju, a mlađi su od 25 godina, osigurati “kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja”, piše u Vladinu Planu implementacije Garancije za mlade za ovu godinu.
Ni na poslu ni u školi
U dvije godine Hrvatska će za zapošljavanje mladih utrošiti oko 1,3 milijarde kuna, a ta sredstva većim dijelom dolaze iz europske Garancije za mlade. Državni će napori posebno biti usmjereni prema NEET osobama, što je engleska kratica za mlade koji niti rade niti su u sustavu obrazovanja. Takvih je u Hrvatskoj 2015. bilo 146 tisuća, a podataka za 2016. godinu još nema. Među njima 105.000 mladih vodilo se kao nezaposleni, ali poseban su problem 42.000 neaktivnih, za koje država ne zna gdje su i što rade. Prema Planu implementacije i Hrvatska stvara svoj sustav praćenja NEET osoba preko Zavoda za zapošljavanje i njegova savjetodavnog centra.
Prvi podaci očekuju se do ljeta. Zasad su došli do imena 200 neaktivnih mladih ljudi. Razmjenom OIB-a između HZMO-a, HZZ-a te podataka o učenicima i studentima država želi otkriti u kojem trenutku i na kojoj razini obrazovanja mladi „ispadaju iz sustava“ te će tome prilagoditi svoje programe. Hrvatska ima oko 730 tisuća mladih u dobi od 15 do 29 godina, s tim što se njih 330.000 školuje, 255.000 radi, a ostali su bez posla ili su možda već emigrirali.
Od ukupnog broja zaposlenih mladih u toj dobi, 48% ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno, dok ih 52% radi na određeno vrijeme. Tek je nakon 2015. znatno smanjen broj ugovora o radu na određeno kada je država uvela olakšice za zapošljavanje na neodređeno vrijeme.
Osposobljavanje za 2620 kn
Lani su tvrtke koristile fiskalne olakšice za 57 tisuća radnika, no pokazalo se da ih je samo 7102 novozaposleno, a 50-ak tisuća ostalih „prešlo“ je s jednog ugovora na drugi. Većini nezaposlenih mladih – za njih 23.000 – vlada ove godine planira ponuditi stručno osposobljavanje za 2620 kuna nakon čega će, vjeruju, svaki drugi među njima dobiti produljenje ugovora. Obrazovanje bi trebalo uključiti 8,5 tisuća mladih, potpore za zapošljavanje oko 6000, a oko 5000 mladih niže obrazovne razine može očekivati poziv za javne radove. Predviđena je i aktivacija mladih kroz kulturne sadržaje, kao i ponuda mladima koji su odustali od studija da se vrate na fakultete, što bi državu kroz četiri godine stajalo 53 milijuna kuna.
A što će biti s onima od 45 godina koji imaju diplomu a ne mogu naći posao u struci pa preživljavaju konobarenjem? Može li i za njih neko stručno osposobljavanje i besplatno prekvalificiranje?