Slovenski premijer Janez Janša, čija vlada trenutno vodi rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, poručio je putem Twittera da EU neće otvarati nikakve humanitarne ili migracijske koridore za izbjeglice iz Afganistana, na što mu je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli uzvratio komentarom da ne može Slovenija govoriti što će Unija učiniti.
‘Strateška greška iz 2015.’
Janša je u svojoj poruci dodao da EU neće dopustiti da se ponovi “strateška greška” iz 2015. te da će pomoći samo “pojedincima koji su nam pomogli tijekom operacije NATO-a i državama članicama EU koje štite vanjsku granicu”.
– Nije na trenutnom predsjedništvu Vijeća da govori što će EU učiniti. Sve naše institucije rade na tome da vidimo kakva je solidarnost potrebna za one kojima novi režim predstavlja rizik, ne samo za Afganistance koji su radili za nas. Pozivamo premijera Janšu da razgovara s europskim institucijama kako bismo odlučili o sljedećim koracima. Sve naše države osjećaju se involviranima u situaciju koja se razvija u Afganistanu i jasno je da moramo pokazati solidarnost – izjavio je Sassoli, Talijan na mjestu predsjednika Europskog parlamenta.
Izjavu na tragu Janšine dao je i austrijski kancelar Sebastian Kurz. U televizijskom intervjuu rekao je da Austrija već ima jednu od najvećih zajednica Afganistanaca u Europi, da veća zajednica postoji samo u Švedskoj, što znači da se Austrija dokazala daleko više od prosjeka. Stoga je Kurz “jasno protiv toga da dobrovoljno prihvatimo još veći broj ljudi iz Afganistana”.
VIDEO Očajni građani okupirali zračnu luku u Kabulu
– To se neće dogoditi dok sam ja kancelar – dodao je kancelar Kurz.
Europski dužnosnici pokušavaju otvoriti nove pregovore s Turskom kako bi dogovorili specifično rješenje za nepropuštanje, odnosno za zbrinjavanje afganistanskih izbjeglica na turskom teritoriju. No, nije sigurno da će turske vlasti pristati na europske želje.
Privremena zaštita
Paralelno s tim pristupom, da se izbjeglice iz Afganistana drže što dalje od europskih granica i što bliže zemlji iz koje bježe, u EU se javlja i drugi pristup: postoji ideja da se aktivira direktiva o privremenoj zaštiti iz 2001. godine, koja nikad do sad nije bila aktivirana.
Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku, prošloga je tjedna u Europskom parlamentu izjavio da bi “ovo mogla biti prilika” da se ta direktiva aktivira. Za aktivaciju nije potrebna jednoglasna odluka svih država članica, dovoljna je većina, a jednom kad se aktivira za izbjeglice iz točno određene zemlje (u ovom slučaju to bi bio Afganistan) zbrinjavanje nije obvezno, nego dobrovoljno za države članice. Poanta direktive je da se daje “neposredna privremena zaštita” za osobe koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla niti, zbog masovnog priljeva, mogu čekati dugotrajne redovne postupke azila. Direktiva je izglasana nakon rata na Kosovu i izbjegličke krize koja je tada uslijedila.
Već dugo nisam čuo nešto pametno od EU političara osim eto Janše Kurtza i Orbana .... Ostali prosipaju pamet ... med i mlijeko a tiskaju Eure....