U orbitu je prošli tjedan uspješno lansiran satelit MethaneSAT koji ima sasvim poseban i nadasve koristan zadatak. Naime, ovaj je satelit opremljen za praćenje razina metana u atmosferi, a to će činiti kružeći oko Zemlje na visini od otprilike 500 km. I to bez obzira na to odakle metan dolazi – sa životinjskih ili poljoprivrednih farmi ili od proizvođača nafte i plina. Pratit će oko 80 posto svjetske proizvodnje ovih konvencionalnih energenata, odnosno njihove emisije metana. Svrha je MethaneSAT-a stoga jasna, državnim tijelima i gospodarstvu morao bi pomoći da lociraju glavne izvore metana i tako pomoći da se oni barem obuzdaju ako već ne i ugase.
Satelit je stajao 88 milijuna dolara, a novac su prikupili Environmental Defense Fund, američka nevladina organizacija i novozelandska svemirska agencija, čija će to biti prva znanstvena misija. Donaciju od 100 milijuna dolara dao je Bezos Earth Fund koji, dakako, financira sam Jeff Bezos, najbogatiji čovjek na svijetu. Glavna je znanstvenica ove misije dr. Sara Mikaloff-Fletcher s američkog National Institute of Water and Atmospheric Research (NIWA), stručnjakinja za ugljik. U misiji surađuje i Google pa će operatori satelita podatke provlačiti kroz atmosferski model koji može prepoznati metan u zraku i locirati odakle je došao. Obećano je da će svi ti podaci biti javno dostupni. Google će uz pomoć umjetne inteligencije mapirati naftnu i plinsku infrastrukturu u svijetu kako bi se lakše identificiralo izvore onečišćenja u kojem bi prevladavao metan.
Steven Hamburg, glavni znanstvenik Environmental Defense Fund, organizacije koja je razvila satelit, kaže za Nature kako taj uređaj donosi ‘radikalnu transparentnost’, a bit će to i prvi put da znanstvenici imaju ovakvu vrstu informacije o bilo kojem od stakleničkih plinova. Metan je oko 80 puta potentniji od ugljikova dioksida kad se radi o zadržavanju topline oko Zemlje pa na njega i otpada oko 30 posto globalnog zatopljenja nakon industrijske revolucije. Iako se u atmosferi ovaj plin zadržava oko 12 godina, dok ugljikov dioksid traje stoljećima, smanjenje razine metana dalo bi zbog njegove potentnosti značajne rezultate u smanjenju globalnog zatopljenja. U Environmental Defense Fundu tvrde da bi se ta količina mogla smanjiti čak za polovicu samo u sljedećih nekoliko desetaka godina. Također upozoravaju kako bi energetska industrija, dakle eksploatacija nafte i plina, mogla sama smanjiti veliku količinu tih emisija, s malo ili praktički bez troška.
– U usporedbi s CO2 metan ima jači staklenički potencijal, ali je njegovo vrijeme opstanka u atmosferi bitno kraće od vremena opstanka CO2. Izvori metana su različiti (mogu biti i prirodni i antropogeni), a oko 60 posto potječe iz antropogenih izvora. Upravo zbog porasta koncentracije metana i njegova utjecaja na porast temperature važno je smanjiti emisije tog stakleničkog plina. S obzirom na to da se metan u odnosu na CO2 relativno brzo uklanja iz atmosfere, smanjenje koncentracija tog stakleničkog plina polučit će brže rezultate. Naravno, to ne znači da će smanjenje emisija metana riješiti problem klimatskih promjena, nego je nužno ustrajati na smanjenju koncentracija i drugih stakleničkih plinova – kazala nam je izv. prof. dr. sc. prof. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
POVEZANI ČLANCI:
Ovakvih je projekata bilo i ranije, no razlika između njih i MethaneSAT-a jest rezolucija. Dok je bilo satelita koji su mogli prepoznati koncentraciju metana u atmosferi, MethaneSAT ima instrumente takve rezolucije da je moguće prepoznati i odakle takve koncentracije dolaze. U svemu misija MethaneSAT-a koju nosi istoimena tvrtka koju je osnovao Environmental Defense Fund ima još jednog značajnog partnera koji se zapravo nameće sam po sebi. Riječ je o SpaceX-u s kojim je tvrtka 13. siječnja 2021. potpisala ugovor za isporuku satelita mase 350 kg u orbitu na raketi-nosaču Falcon 9 Block 5 s otvaranjem prozora za lansiranje 1. listopada 2022. Po tome je očito da misija ipak malo kasni, no i dalje je iznimno aktualna.
Prije godinu dana londonski The Guardian donio je analizu podataka prikupljenih satelitima upravo o glavnim izvorima, ‘vrućim točkama’, iz kojih dolazi najviše metana u atmosferi.
Utvrđeno je više od 1000 “superemitera” iz kojih je tijekom 2022. godine izbacivan metan u globalnu atmosferu, uglavnom iz naftnih i plinskih postrojenja. Najgore pojedinačno curenje izbacilo je onečišćenje količinom koja bi bila ekvivalentna 67 milijuna automobila u vožnji. Odvojeni podaci također otkrivaju 55 “metanskih bombi” diljem svijeta – lokacije za vađenje fosilnih goriva gdje bi samo curenje plina iz buduće proizvodnje oslobodilo razine metana ekvivalentne 30-godišnjoj emisiji stakleničkih plinova u SAD-u. Podsjetili su kako emisije metana danas uzrokuju 25 posto globalnog zagrijavanja te da je od 2007. došlo do “zastrašujućeg” porasta. Dva nova tada opisana skupa podataka identificiraju mjesta koja su najkritičnija za sprečavanje katastrofe izazvane metanom budući da je rješavanje curenja iz nalazišta fosilnih goriva najbrži i najjeftiniji način za smanjenje emisija metana. Neka curenja su namjerna, ispuštanjem u zrak neželjenog plina koji se oslobađa iz podzemlja tijekom bušenja nafte, a neka su slučajna, zbog loše održavane ili loše regulirane opreme.
Smanjenje emisija od 45 posto do 2030., za koje UN kaže da je moguće, spriječilo bi porast temperature za 0,3 Celzijeva stupnja. Emisije metana stoga predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu, ali i zlatnu priliku za odlučno djelovanje na klimatsku krizu. MethaneSAT će kružiti oko Zemlje 15 puta dnevno na visini od 590 km i prikupljati podatke u pojasu od 200 km. Po prvi put trebali bi se dobiti empirijski podaci o crpilištima nafte i plina u svijetu.
GALERIJA Konferencija 'Klimatske promjene, sadašnjost i budućnost' u organizaciji Večernjeg lista
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
Klimatske promjene je najveća prevara odmah poslije kovida