Nakon tri i pol godine blokade Katara, čelnici zaljevskih zemalja potpisali su nedavno u Saudijskoj Arabiji deklaraciju kojom otvaraju novu stranicu u odnosima ublažavajući razdor koji je duboko podijelio Arapski poluotok. Odluka Saudijske Arabije da otvori svoj zračni prostor i granice prema Kataru bila je prvi veliki korak prema okončanju diplomatske krize koja je počela 2017. godine.
I Saudijci osnovali televiziju
Saudijska Arabija povukla je taj potez uoči okupljanja čelnika država Zaljeva u drevnom pustinjskom gradu Saudijske Arabije, Al-Uli. Nakon iskrcavanja iz zrakoplova, katarskog emira Tamima bin Hamada Al Thanija zagrljajem je dočekao saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman. Dvojica čelnika do tada su smatrani najvećim neprijateljima te su čak bili spremni i na rat. Princ Bin Salman naglasio je da se regija treba ujediniti i suočiti s izazovima koje postavljaju snage koje podržavaju Iran, kao i njihovi nuklearni i balistički raketni programi, dodajući da deklaracija koju su potpisali zaljevski čelnici i Egipat "naglašava solidarnost Arapa i Zaljeva te stabilizira i jača kontinuitet prijateljstva i bratstva između naših zemalja". Četiri zemlje koje su zajednički blokirale Katar - Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Egipat i Bahrein - nadale su se da će njihov embargo i medijski pritisak natjerati Katar da okonča bliske odnose s Turskom i Iranom. Egipat i UAE vide podršku Katara i Turske islamističkim grupama poput Muslimanskog bratstva kao sigurnosnu prijetnju. Saudijska Arabija i Bahrein prvenstveno su pak zabrinuti zbog veza Katara s Iranom.
Do deblokade Katara došlo je nakon napora odlazeće američke administracije i Kuvajta koji su posredovali u sporu, iako je u vrijeme blokade tadašnji američki predsjednik Donald Trump bio na strani Saudijske Arabije optužujući Katar da je glavno utočište i financijer terorističkih organizacija. Saudijska Arabija, UAE, Egipat i Bahrein ponovno su pred Katar stavili 13 zahtjeva, od zatvaranja televizije Al Jazeera i zatvaranja turske baze do prekida veza s Muslimanskim bratstvom i smanjenja veza s Iranom. Analitičari su uvjereni kako do te deblokade ne bi došlo da je Donald Trump ponovno izabran za predsjednika SAD-a. Saudijski princ Bin Salman odlučio se na taj potez kako bi novoj američkoj administraciji, na čelu s predsjednikom Joeom Bidenom, pokazao da je on zapravo miroljubiv. Analitičari su uvjereni da će odnosi između Katara i tih četiriju zemalja ostati turbulentni jer je između njih nemoguće lako uspostaviti narušeno povjerenje. Iako je Saudijska Arabija površinom stotinjak puta veća, Katar je financijski jači od Rijada. Zahvaljujući golemim količinama plina kojim raspolaže, Katar je, unatoč malom teritoriju, pravi energetski div. I jedna od najbogatijih zemalja svijeta. Animozitet između Saudijske Arabije i Katara nikada nije prestao.
Naime, Katar, mala, ali bogata zemlja, ima veliki utjecaj na mnoge zemlje na Bliskom istoku i u Africi. Ta zemlja ima utjecaj i na Hamas, na veliki dio političkih stranaka u Libanonu, Siriji, Egiptu, Iraku, Turskoj i Jemenu. Isto tako, Katar je prilično blizak s Iranom, saudijskim vječnim neprijateljem i najjačom šijitskom zemljom muslimanskog svijeta koju Rijad ne podnosi više i od Izraela. Katar ne samo da je blizak s Teheranom, već s Iranom dijeli i eksploataciju najvećeg plinskog polja Sjeverna kupola, što je Rijadu već odavno trn u oku. Također, neprijateljstvo Saudijske Arabije i Katara prelijeva se preko ideologija koje žele preliti na sunitske muslimane. Naime, dok Saudijska Arabija slijedi najradikalnije sekte vehabijsko-selefijske ideologije, kakvu nose ISIL i Al-Qai'da, Katar slijedi ideologiju Muslimanskog bratstva.
Te dvije ideologije mrze se na smrt i svaka onu drugu smatra nevjerničkom i bogohuljenjem. Odnosi su dodatno narušeni prije 25 godina kada je Katar odlučio zauzeti vodeću poziciju među arapskim zemljama te mu je jedan od prvih poteza tada bilo osnivanje televizijske postaje Al Jazeera. Ta medijska kuća u kratko je vrijeme, oslanjajući se na gotovo nepresušne izvore financiranja, postala arapski pandan CNN-a i BBC-ja, jedna od najutjecajnijih televizijskih postaja na svijetu. Imajući na umu da je Al Jazeera od početka zagovarala i podupirala Muslimansko bratstvo, koje pak zaziva svrgavanje saudijske dinastije, ne treba sumnjati da je Rijad počeo odmah zazorno gledati prema svom susjedu. Odnosi koji su do tada bili više ili manje ravnodušni, naglo su se toliko zaoštrili da je Saudijska Arabija, kako bi parirala Al Jazeeri, osnovala svoju medijsku kuću Al Arabyju. No ona nije globalno ni približno uspješna kao Al Jazeera.
Strah od Arapskog proljeća
Međutim, Al Jazeera je bila i jest kontroverzna u arapskom svijetu zbog puno drukčijeg razloga. Kada je pokrenuta 1996. godine, na mrežu se gledalo kao na revolucionarnu silu koja podriva uglavnom konzervativni i autokratski status quo. U eri u kojoj su državni mediji dominirali arapskim svijetom, Al Jazeera je prva emitirala različite poglede i mišljenja i podigla političku svijest. Danas, s dugoročnom stabilnošću mnogih zaljevskih režima koji su daleko od sigurnih, stručnjaci kažu da države poput Saudijske Arabije i UAE ulažu svu svoju diplomatsku i ekonomsku moć kako bi uzaludno pokušale zaustaviti Al Jazeeru da zatvore svoju Pandorinu kutiju demokratskih i liberalnih društvenih vrijednosti.
Saudijska Arabija pod svaku cijenu želi ugasiti Al Jazeeru jer ta TV postaja nerijetko kritizira Saudijsku Arabiju i ostale zemlje Zaljeva želeći time, sa svojom antikatarskom koalicijom, „eliminirati glas koji bi mogao voditi građane prema tome da preispituju svoje vladare". Saudijska kraljevska obitelj i vladari zemalja Zaljeva strahuju da ne dožive sudbinu Moamara al-Gaddafija, Hosnija Mubaraka ili pak tuniskog predsjednika Zine El Abidine Ben Alija, s obzirom na to da je Al Jazeera odigrala veliku ulogu u njihovu rušenju te bila glavni izvor informacija kada je počelo Arapsko proljeće na Bliskom istoku. Medeni mjesec sigurno neće dugo trajati jer sukob između S. Arabije i Katara osim što je ideološki, tiče se i prevlasti u arapskom svijetu.