Iz dana u dan rastu tenzije između Katara, u čiju su obranu stale Turska i Iran, i Saudijske Arabije te ostalih zemalja Zaljeva na čiju se stranu svrstao i Egipat. Nema sumnje da su ratna žarišta u Libiji i Siriji, bure baruta na Bliskom istoku i Arapskom zaljevu, dobili konkurenciju. Spor Saudijske Arabije i Katara uvod je u nešto mnogo ozbiljnije, te bi prema mišljenju analitičara moglo dovesti do rata širih razmjera u koji bi se uključile i mnoge regionalne zemlje poput Egipta, Irana i Turske.
Tenzije između Katara s jedne i Saudijske Arabije s druge strane zapravo nisu ništa novo, kao što nije novo da Saudijska Arabija prekida odnose s ovom državom.
Oboji financiraju teorirste
Zapravo je sve počelo još 2014. godine, kada su najprije u ožujku Saudijska Arabija i Bahrein Muslimansko bratstvo proglasili terorističkom organizacijom, a u studenom iste godine to su učinili Ujedinjeni Arapski Emirati. Ranije, tijekom 2013. to su učinili Egipat i Sirija, a još 2003. Rusija. Poznato je da je Katar, uz Tursku, jedan od glavnih sponzora ove hobotnice, osmišljene da u islamskom svijetu uspostavlja sustav koji nalikuje na politički islam. Ono što je sada dodatno povećalo te tenzije je to što je i američki predsjednik Trump uvrstio Muslimansko bratstvo na popis terorista.
Katar, slično kao i Saudijska Arabija, gaji dobre odnose s mnogim radikalnim ekstremističkim grupama po svijetu, te ih financiraju i naoružavaju. Ali kada povučemo paralelu između Muslimanskog bratstva, kojeg podržava Katar, i vehabijsko-selefijskog pokreta kojeg podržava Saudijska Arabija, iako oboje proizvode islamski radikalizam i ekstremizam, Muslimansko bratstvo je za mnoge muslimane prihvatljivije nego vehabijsko-selefijski pokret. Naime, Muslimansko bratstvo propagira stvaranje islamske vlade, vjerujući da je Bog u Kur’anu odredio savršen način života i socijalne organizacije, kao što i slogan Bratstva kaže “Kur’an je naš ustav”. Bratstvo izražava svoju interpretaciju islama kroz striktno religijski pristup socijalnim pitanjima kao što je uloga žene u društvu, i također vjeruje da islam potiče ljude da teže socijalnoj pravdi, iskorjenjivanju siromaštva i korupcije, i političkim slobodama koje garantira država zasnovana na islamu. Muslimansko bratstvo nema problema s drugim sektama u islamu pa čak niti s drugim vjerama.
Nema propitivanja
S druge strane, vehabijsko-selefijski pokret korijene vuče iz Saudijske Arabije, a tu ideologiju nose i Al Qa’ida te Islamska država, propovijeda islamski monoteizam i zasniva se na redukcionističkim i izvornim idejama o islamu. Vehabizam nastoji zadržati muslimane na izvornoj interpretaciji islama bez daljnjih znanstvenih, teorijskih i drugih posredovanja u interpretaciji. Oni ne priznaju niti jedno drugu muslimansku sektu niti drugu religiju. Kršćane smatraju bogohulnima i daju si za pravo preobratiti ili ubiti svakog tko ne misli kao oni. Koliko je situacija napeta dokazuje i to što su stanovnici Katara poharali trgovine te ih ispraznili radeći zalihe u strahu od nadolazećih dana.
Dva pogleda na islamizam? Dolari ili zlato.