Saudijski princ uvodi mekani islam: Krenuo je u opasan obračun s radikalnim vođama

Nećemo trošiti 30 godina boreći se s ekstremističkim idejama, uništit ćemo ih danas – kazao je ovih dana saudijski princ Mohammad bin Salman bin Abdulaziz Al Saud, najavivši velike promjene u najkonzervativnijoj zemlji na svijetu, Saudijskoj Arabiji. Najavio je kako će kraljevinu vratiti u prijašnje stanje i pretvoriti je u zemlju umjerenog islama koja je otvorena prema svim religijama i cijelom svijetu. Saudijska Arabija uložit će mnogo više kako bi se borila protiv terorizma, pa je usput uputio i kritiku konzervativnim vjerskim strujama, priznavši na taj način da Saudijska Arabija vodi najradikalniju vehabijsko-selefijsku doktrinu. Najava velikih promjena došla je nakon što je ta zemlja konačno dopustila ženama da voze automobile i rade u trgovinama gdje se prodaje isključivo ženska roba. Međutim, pitanje je koliko će saudijski princ moći u Saudijsku Arabiju povratiti umjereni islam s obzirom na to da u svim strukturama države tvrdokorni vjerski stalež ima golemu moć i utjecaj u zemlji.

Želi ukinuti ovisnost o nafti

Najava obračuna saudijskog princa s radikalnom islamskom ideologijom u Saudijskoj Arabiji dolazi u vrijeme kada su terorističke organizacije ISIL i Al-Qa’ida više nego ikada postale prijetnja saudijskoj kraljevskoj obitelji. Naime, do sada je postojao interni dogovor između kraljevskih dvora i vehabijskih vjerskih vođa da će kraljevska obitelj dopustiti vehabijama da vladaju zemljom, ali pod uvjetom da ne diraju kraljevsku obitelj. No, u posljednje vrijeme Saudijska Arabija postala je učestala meta terorista ISIL-a i Al Qa’ide koji nose istu vehabijsko-selefijsku ideologiju. S obzirom na to da su došli čak do kraljevske palače te im je kraljevska obitelj bila meta, saudijski princ i prijestolonasljednik smatra kako taj interni dogovor više ne vrijedi te je krenuo u obračun s njima i najavio velike promjene u zemlji.

Princa Bin Salmana, kojeg je kralj Salman bin Abdulaziza Al Sauda ranije ove godine postavio za svog nasljednika, mnogi vide kao lice modernog kraljevstva. Ovaj 32-godišnjak pokretačka je snaga iza “Vizije 2030”, dugoročne ekonomske i socijalne politike Saudijske Arabije čiji je cilj ukidanje ovisnosti o nafti i reforma neefikasne državne birokracije. Dok je princ Bin Salman izgradio svoju reputaciju kao hrabar i društvenoliberalni reformator, kritičari mu zamjeraju ratobornu vanjsku politiku prema Jemenu, Iranu i Kataru. Zapad zasad sa skepsom gleda na reforme u Saudijskoj Arabiji, pogotovo na povratak umjerenog islama, jer smatraju da je princ Mohammad bin Salman opasan čovjek kojega moć zanima puno više od novca.

Mohammad bin Salman još je kao dječak, sa samo 12 godina, prisustvovao sastancima svog oca Salmana, tadašnjeg guvernera provincije Rijad u Saudijskoj Arabiji i već se u tinejdžerskim danima počeo baviti trgovanjem dionicama i nekretninama. Kad bi god naišao na neku prepreku u svojem poslovanju, tu je bio njegov utjecajni otac koji bi to riješio po kratkom postupku – smrtnom kaznom ili dugogodišnjom zatvorskom kaznom.

To mu je davalo još veću moć zbog čega je često, bez razloga, znao maltretirati ljude. Klijenti su u strahu surađivali s njim. Za razliku od svoja dva starija polubrata, princ Mohammad, koji je dobio nadimak MbS, nije studirao u inozemstvu, već je odlučio ostati u Rijadu gdje je diplomirao pravo i čekao vrijeme da preuzme vlast.

Njegov ga je otac od djetinjstva favorizirao za prijestolje zbog njegova karaktera i arogancije te želje za moći i vladanjem. Iako gotovo svi u kraljevskim obiteljima žive život hedonizma, za princa Mohammada prijatelji kažu kako nikada nije pio ni pušio, a nije ga zanimao ni noćni život u klubovima. Uvijek je samo htio biti glavni, gdje god da se pojavio.

Omiljeni očev sin

Svoj put prema prijestolju započeo je 2011. kada je njegov otac, kralj Salman, postao zamjenik guvernera Rijada i na taj način osigurao vrlo važno mjesto ministra obrane, gdje je raspolagao ogromnim budžetom i unosnim ugovorima za oružje. Princ Mohammad je kao očev privatni savjetnik vodio sudstvo nakon što je njegov otac proglašen guvernerom 2012. Kao omiljeni sin svoga oca Mohammad je svuda išao s njim, a religijska i poslovna elita znala je da do guvernera mogu doći samo ako se prvo obrate sinu koji je već u tom trenutku stekao veliku moć.

Kad je Salman sa 79 godina, početkom 2015., zauzeo kraljevsko prijestolje, već je bio dosta bolestan i snažno se oslanjao na svog sina. Kralju je dijagnosticirana demencija i u prisebnom je stanju koncentrirano mogao raditi tek nekoliko sati dnevno. Zbog toga je princ Mohammad postao najmoćnija osoba u saudijskom kraljevstvu.

U vrijeme kada je njegov otac Salman bio na prijestolju, osim što je zasjeo na mjesto ministra obrane, princ Mohammad postao je i predsjednik energetske kompanije Aramco i čelnik utjecajnog novog tijela nazvanog Vijeće za ekonomiju i razvoj, koje obavlja nadzor nad svim ministarstvima. Uz to, zadužen je za upravljanje kraljevskim investicijskim fondom. Princ Mohammad već je tada pokazao da ne dvoji oko uvođenja bilo kakvih promjena i reformi. Naime, smatrajući kako je birokracija u zemlji jako spora, odlučio je to ubrzati tako da je uveo pravilo da sva ministarstva na kraju mjeseca moraju poslati detaljne izvještaje o radu, što je do tada u toj, korupcijom nagrizenoj zemlji, bilo nepojmljivo. Njegovi nenajavljeni ranojutarnji posjeti ministarstvima gdje bi obavljao inspekcije digli su mu popularnost među mladim Saudijcima koji su mu se počeli diviti. Oni ga smatraju osobom koja naporno radi, koja ima dobar ekonomski plan za budućnost i koja je otvorena mladima. Kako je bio odlučan o reformama unutar saudijskog sustava gdje je došlo do velikih pozitivnih promjena, princ Mohammad svoju je moć htio pokazati i u vanjskoj politici.

Kako bi dokazao da je zapravo on lider Zaljeva i Bliskog istoka, Saudijsku Arabiju gurnuo je u kompliciran rat sa susjednim Jemenom čime su desetljeća oprezne vanjske politike prema toj zemlji i Iranu bačene u vjetar. Za Saudijce i zemlje Zaljeva taj se potez tada činio pametnim. Mladi i ambiciozni kraljev sin poveo je rat protiv šijitskih pobunjenika u problematičnoj susjednoj zemlji, a cijela stvar bila je još izazovnija zato što su ti isti pobunjenici uživali potporu Irana. Saudijska vojska imala je velike količine novog naoružanja na koje su potrošili milijarde dolara i plan je bio ostvariti brzu pobjedu u Jemenu koja bi učvrstila Mohammadov status vojnog poglavara Saudijske Arabije. No, tijek rata krenuo je drukčijim putem, a zbog velikih troškova ratovanja Saudijska Arabija je prvi put bila na rubu bankrota i u 2017. godinu ušla s deficitom od više od 130 milijardi dolara.

Kako bi se popunio budžet, zemlja je morala uvesti, prvi put u povijesti, porez na naftne derivate, hranu i cigarete, nakon čega je ušla u recesiju. Smanjio je državni proračun, zamrznuo ugovore s vladom i smanjio plaće državnih službenika. Sve to kao dio drastičnih mjera štednje zbog krize pred kojom se našla Saudijska Arabija rapidnim padom cijena nafte i rata u Jemenu. Istodobno, princ Mohammad bin Salman, odmarajući se na jugu Francuske, kupio je velebnu jahtu od 500 milijuna eura, dugu oko 135 metara, koja je bila u vlasništvu ruskog tajkuna Jurija Šeflera. Princ Mohammad srušio je tradiciju, učvrstio vlast i pritom zadržao sve kraljevske privilegije. Volio se družiti s moćnim osobama, kao što je bivši američki državni tajnik John Kerry.

S Johnom Kerryjem na jahti

Bivši američkih državni tajnik nekoliko ga je puta ugostio u svom domu u Georgetownu, a princ je ugostio Kerryja na svojoj luksuznoj jahti. Nakon odlaska s vlasti Kerryja, princ Mohammad počeo je gajiti dobre odnose s Donaldom Trumpom i s njegovom kćeri Ivankom.

Kako bi svijetu dokazao da je financijski najmoćnija osoba na Bliskom istoku, sada namjerava izgraditi megagrad Neom, koji će smješten na sjeverozapadnoj obali Crvenog mora i u čiju će izgradnju uložiti 500 milijardi dolara. Grad, koji će se, prema planovima, proširiti na Egipat i Jordan, obuhvatit će 26.500 četvornih kilometara. Osim toga, namjerava izgraditi “veličanstveni novi most” između Egipta i Saudijske Arabije koji će “povezivati Aziju s Afrikom”. U manje od dvije godine postao je najdinamičnija kraljevska osoba bogate arapske zemlje. Nikad prije Bin Salmana u saudijskoj povijesti toliko moći nije bilo u rukama princa, zbog čega je takva centralizacija vlasti razljutila mnoge članove kraljevske obitelji koji su poslali pismo u kojem su jasno osudili arogantno ponašanje mladog princa i zahtijevali su da ga kralj makne sa svojih pozicija. Ove optužbe nisu urodile plodom te je Mohammad nastavio uživati popularnost u Saudijskoj Arabiji. Međutim, novi su izazovi pred princem – obračun s radikalnim islamom i povratom umjerenog islama u zemlju, što će biti teška misija. Ta će bitka odrediti sudbinu ne samo budućega kralja već cijele kraljevske obitelji – ostaju li na vlasti ili odlaze jer su prvi put dirnuli u „svetinju“, vehabijsko-selefijsku ideologiju.