Savez Kine i Rusije postaje sve konkretniji

Povezivanje Kine i SAD-a željeznicom bit će grandiozan pothvat u tehničkom i financijskom smislu. No sve je očitije da Peking svoju budućnost vidi ne toliko blisko vezanu uz Washington koliko uz Moskvu. I to iz vrlo pragmatičnih razloga. Koliko god SAD bio velik kupac kineskih proizvoda, Pekingu je podjednako bitan stabilan dobavljač sirovina i energije, a ovu ulogu sada preuzima Rusija. Prije nekoliko dana potpisan je 400 milijardi dolara vrijedan ugovor o izgradnji plinovoda kojim bi Rusija plinom opskrbljivala kinesko tržište. Ovim Kina dobiva stabilan izvor plina po izuzetno povoljnim cijenama, čime stječe prednost u odnosu na konkurente poput Vijetnama ili Burme kojima, zbog rasta vlastitog standarda, više ne može parirati niskom cijenom rada, a Rusija dobiva nešto puno više. Dobiva neovisnost o europskom tržištu plina, čime Zapadu iz ruku izbija do sada vrlo bitnu polugu pritiska na svoje gospodarstvo. Rusija kao strateški cilj već godinama planira Južni tok, kojim bi zaobišla Ukrajinu i osigurala neometan protok plina prema Zapadu.

Sada je otišla korak dalje i osigurala si golemo tržište koje će ruski plin progutati bez obzira na gospodarske sankcije koje bi SAD i EU Moskvi u budućnosti mogli uvesti. U tim okolnostima gotovo je neopaženo prošao još jedan vrlo bitan sporazum. Moskva i Peking dogovorili su da će u međusobnoj trgovini zaobilaziti američki dolar kao sredstvo plaćanja u korist svojih nacionalnih valuta, što je jak pokazatelj politike koju i Kina i Rusija u budućnosti namjeravaju voditi. Dok su početkom devedesetih obje ove zemlje bile na koljenima, i jedna i druga Zapad su vidjele kao svog saveznika, bez kojega im nema opstanka. U međuvremenu Kina se razvila u vodećeg svjetskog proizvođača potrošnih dobara, a Rusija se vratila na poziciju velesile ponajprije zbog svojih sirovinskih resursa. Porastom gospodarske moći rasli su i apetiti na vanjskopolitičkom planu.

Peking prije deset godina nije mogao ni sanjati da će Japanu osporavati otočje Senkaku, da će porinuti nosač zrakoplova i graditi vlastite tzv. stealth zrakoplove, a danas je to realnost. Baš kao što je donedavno bila nezamisliva činjenica da Moskva blokira intervenciju u Siriji ili kroji sudbinu Ukrajine. Odnos Kine i Rusije, dviju ključnih zemalja BRICS-a, sve je tješnji i na djelu je preslagivanje kockica na geopolitičkoj i geoekonomskoj sceni svijeta. Rusija i Kina se približavaju. Ne zato što se pretjerano vole, dapače. Do prije dvadesetak godina njihova granica bila je vojno utvrđena, a oružani incidenti nisu bili rijetkost. Zbližavaju se da bi pokušale zauzeti pozicije koje u svjetskim razmjerima danas imaju Sjedinjene Američke Države i Europska unija.

>> Kina do kraja 2014. prestiže SAD i bit će najveća ekonomija