Sberbank želi Ramljaku zabraniti raspolaganje imovinom u Srbiji

U četvrtak je na Trgovačkom sudu u Zagrebu odbijen zahtjev Sberbanka da se Agrokoru privremeno zabrani ugovaranje kredita uz roll-up model.

No, istodobno je ta ruska banka na privrednim sudovima u Beogradu i Zrenjaninu predala novi zahtjev u kojem traži zabranu prodaje imovine Frikoma i Dijamanta koji posluju u sastavu Agrokora. Srbijanski mediji tvrde da je Privredni sud u Beogradu još u srijedu donio rješenje o privremenoj mjeri kojom se Ledu zabranjuje “otuđenje i opterećenje 100 posto udjela u Frikomu”. Time su, tvrdi se, Rusi osigurali vraćanje posljednjeg kredita od 100 milijuna eura jer je Ledo bio solidarni dužnik za taj kredit, što bi, prema nekim tvrdnjama, moglo u konačnici značiti i da će se Rusi upisati na Ledovu imovinu u Srbiji. No, i tu tvrdnju treba uzeti s oprezom jer je prije rečeno da je kolateral za taj kredit bila privatna imovina Ivice Todorića. No jasno je da su tom sudskom zabranom željeli onemogućiti davanje u zalog dionica tih dviju kompanija za novi kredit.

Gotovo sa sigurnošću se može tvrditi kako je to bio novi pokušaj zaustavljanja u četvrtak dogovorenog kredita. Naime, jedna od analiza novog kreditnog aranžmana navodno je uključivala jamstvo tih dviju srbijanskih kompanija za novi kredit, a do takvog saznanja došli su i Rusi. No u Agrokoru su nam odgovorili da tim pokušajem Sberbanka odobravanje kredita nije spriječeno.
– Privremena mjera na raspolaganje dionicama Agrokorovih kompanija u Srbiji neće ni na koji način utjecati na realizaciju kredita. Ugovor je potpisan, a davanje zaloga na dionice kompanija u Srbiji i nije bilo predviđeno sredstvo osiguranja jer to ne bi bilo u skladu sa zakonom. Agrokor pod izvanrednom upravom poštuje zakone u svim zemljama u kojima posluje – kažu u Agrokoru.

I dok Sberbank ostaje zasad pri svojoj tvrdnji da ne želi ući u aranžman kreditiranja Agrokora zbog roll-up uvjeta, druga ruska banka VTB navodno je načelno za to da nastavi s kreditiranjem. No VTB je puno manje izložen prema Agrokoru nego Sberbank koji je koncernu dao 1,2 milijarde eura. Jasno je da Sberbanku roll-up uvjet ne odgovara jer je najveći pojedinačni kreditor, a sada bi se stavio u isti položaj s fondovima, koji su jeftino kupili Agrokorove obveznice na tržištu početkom godine, kada im je cijena pala 70 posto, a sada bi im se vratilo 100 posto tog duga. Činjenica je da svatko brani svoje interese, ali je jasno i da odnosi i komunikacija između ruske i hrvatske strane donedavno nisu bili zadovoljavajući.

Nedavno se potpredsjednica Vlade Martina Dalić sastala s čelnim čovjekom Sberbanka Hermanom Grefom na gospodarskom forumu u Rusiji, no nije jasno do koje je mjere to olabavilo odnose. Sastanak je navodno trajao dva sata, prošlo se po cijelom procesu koji je na snazi u Agrokoru pa i objašnjenjima zašto je taj zakon bolje rješenje za sve nego da se išlo u stečaj. No navodno je i na sastanku bilo trzavica. Jer, barem što se tiče dogovora o kreditu, dvije strane ostaju pri svojim stajalištima. S druge strane, slovenski mediji u petak naglašavaju kako oni, bez obzira na to što nisu vezani za ruske banke, imaju bolju komunikaciju s Rusima. Kažu da se na istom forumu s Grefom sastao i slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek, ali i da je posljednjih tjedana slovenska vlada više puta komunicirala s vlastima u Rusiji jer je zabrinuta za moguće posljedice u zemlji koje bi mogle nastupiti u slučaju sloma Agrokora. Tamošnji premijer Miro Cerar nedavno je predsjedniku ruske vlade Dmitriju Medvedevu poslao pismo u kojemu je predstavio situaciju Mercatora te izrazio brigu zbog stanja do kojega bi u Mercatoru moglo doći zbog mogućeg Akrokorova financijskog sloma. Hrvatska strana uvjerena je da će novi kredit od 480 milijuna eura spasiti situaciju.