Kancelarski kandidat njemačke Socijaldemokratske partije (SPD) Olaf Scholz pobijedio je u posljednjem TV sučeljavanju s čelnicima Kršćanske-demokratske unije (CDU) Arminom Laschetom i Zelenih Annalenom Baerbock, prije parlamentarnih izbora koji će se održati 26. rujna.
Scholz je nakon predizbornog TV “troboja” osvojio povjerenje 41 posto gledatelja, Laschet je na 27 posto, a Baerbock na 25 posto građana, pokazuju ankete.
Politika kontinuiteta
“Scholz merkelt sich durch” (Scholz se “izmerklao”) naslov je njemačkog Bilda nakon debate. Glagol “merkeln” (merklati) izveden je iz prezimena kancelarke Angele Merkel, a ušao je kao neologizam u službene rječnike njemačkog jezika prije desetak godina i označava nedavanje jasnih informacija i neaktivnost u važnim pitanjima. Taj su termin njemački mediji počeli koristiti nezadovoljni neaktivnošću kancelarke Merkel u dužničkoj krizi s početka prošloga desetljeća koja je poljuljala temelje Europske unije.
Ovoga puta Bild je glagol “merkeln” iskoristio da bi istaknuo kako Scholz i nema neke jasne ideje i da njegove poruke podsjećaju na kancelarkine, s kojom kao vicekancelar i ministar financija dijeli istu politiku u velikoj koaliciji CDU/CSUSPD. Funkcija vicekancelara Scholzu daje prednost zato što ga većina birača doživljava kao političara koji će jamčiti nastavak politike Angele Merkel koja se ne kandidira na ovim izborima jer privodi kraju svoj četvrti kancelarski mandat (na vlasti je od 2005. godine), po čemu će uskoro dostići Helmuta Kohla, koji je kancelarom također bio 16 godina.
Scholz se uspio nametnuti nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Njemačku, a ispitani u anketama smatraju ga simpatičnijim od Lascheta. Socijaldemokratski kandidat tako je pobijedio i u drugom TV sučeljavanju. Drugo sučeljavanje započelo je žestokim napadima demokršćanskog kandidata Lascheta na Scholza zbog navodne umiješanosti ministarstva financija, kojem je Scholz na čelu, u financijske skandale zbog pranja novca. Tijekom sučeljavanja kandidati socijaldemokrata i zelenih pokazivali su suglasnost po više pitanja i rijetkim međusobnim napadima sugerirali slaganje u većini tematskih područja, što je potvrdilo najave ovih stranaka da žele stvoriti socijaldemokratsko-zelenu koaliciju.
Laschet je napao socijaldemokrate i zelene da ne isključuju koaliranje sa strankom Ljevica koju demokršćani doživljavaju kao komunističku. Scholz je svojom prednošću u drugom sučeljavanju potvrdio aktualna ispitivanja javnog mnijenja koji SPD-u daje prednost od nekoliko postotnih bodova ispred demokršćanske Unije CDU/CSU. Većina anketnih instituta bilježi podršku od 25 do 27 posto za SPD iza kojeg slijedi Unija s 20 do 23 posto te zeleni s 15 do 17 posto. Desnu populističku Alternativu za Njemačku (AfD) biralo bi 12, Liberale 13 posto te Ljevicu 6 posto ispitanih.
Šest hitnih mjera
U redovima CDU/CSU-a vlada panika zbog mogućeg gubitka izbora pa je Armin Laschet sastavio “požarni” program za ostanak na vlasti u koji je ekskluzivno uvid imao Spiegel. “Odmah nakon preuzimanja dužnosti lansirat ćemo šest paketa hitnih mjera”, kaže se u programu.
Prvi paket odnosi se na klimatske promjene pri čemu bi ulaganja u “klimatsku tehnologiju” bila oslobođena poreza, a cilj je stvoriti “klimatski neutralnu industrijsku zemlju”.
Drugi paket tiče se sigurnosti – Unija obećava poboljšanje video nadzora na javnim mjestima, najavljuju da će se svake godine na željezničke postaje instalirati tisuću novih kamera. U paketu o obitelji najavljuju porezna rasterećenja za roditelje i veći dječji doplatak.
U “paketu ubrzanja”, omiljene Laschetove teme, CDU i CSU obećavaju “ubrzani postupak odobrenja” dozvola za dalekovode, željezničke pruge i druge održive projekte.Laschet želi poticati strukovno osposobljavanje. “Osigurat ćemo da obuka majstora bude besplatna”, piše u programu. Cilj je učiniti strukovno obrazovanje privlačnijim od akademskog. Unija želi izravno rasteretiti male i srednje prihode zaposlenika.
Bogata elita uvodi kriminalne mjere