SDP 2010. tražio manji broj potpisa za referendum, danas to odbija

Sve političke stranke vide manjkavosti u proceduri oko provođenja referenduma, pokazalo se na današnjoj raspravi saborskog Odbora za Ustav o zahtjevu 44 oporbena zastupnika da se pristupi promjenama Ustava, no i dalje nitko ne predlaže promjene tih manjkavosti. Iako je SDP 2010. godine kada se mijenjao Ustav upravo zbog  referenduma o pristupanju EU predlagao da se uvjet prikupljanja potpisa za pokretanje referenduma s deset posto (400 tisuća) potpisa birača od ukupnog broja birača smanji na pet posto (200 tisuća), danas se oštro usprotivio istom prijedlogu šefa Hrvatskih laburista Dragutina Lesara.

Ipak, zbog velikog broja problema u provedbi referenduma, na prijedlog SDSS-ova Milorada Pupovca, odbor danas nije glasovao o pristupanju promjenama Ustava, već se predsjednik odbora Peđa Grbin obvezao da će prije toga u roku od dva do tri tjedna organizirati tematsku sjednicu o referendumskoj problematici.

>> Referendum: Bit će ako se mijenja Ustav ili sklapa novi ugovor

"Stalna opstrukcija vlasti"

– Predložio sam da to bude 200 tisuća, što je 5%, jer je to bio prijedlog SDP-a 2010. godine, kada je moj prijedlog bio da se taj uvjet smanji i na 2% potpisa. To tražimo jer u 22 godine nije održan ni jedan referendum koji su pokrenule građanske inicijative pa ocjenjujemo da je ograničenje od 10% previše – objasnio je Lesar.

No, vladajuća većina u odboru, ali i Vlada koja je dala prethodno mišljenje, sada smatraju da bi izmjena Ustava u smjeru ograničenja pet posto mogla postati "stalna opstrukcija vlasti". 

– Inicijativu je potpisao i HDZ koji 2010. godine nije želio ovakve izmjene, a koji ima 220 tisuća članova i samo s njihovim potpisima oni bi mogli opstruirati volju vladajuće većine – primijetio je SDP-ov Nenad Stazić te dodao da se "Ustav ne mijenja kao kao kravata svaki dan", već da moraju postojati utemeljeni razlozi za njegove izmjene. Smatra i da je gotovo 800 tisuća prikupljenih potpisa protiv izmjene Zakona o radu iz 2010. godine dokaz da ograničenje od deset posto nije previše.

– Izmjene su nepotrebne jer prijedlog nije dobar, kvalitetan ni dobrodošao i smatram ga politikantskim i neutemeljenim – kaže Stazić.

HDZ-ova Ana Lovrin na to je dodala da je važnije zašto je SDP promijenio mišljenje o Zakonu o radu, koji je sada mijenjao, a 2010. borio se protiv njegovih izmjena.

Produžiti rok za prikupljanje potpisa

– Jasno je da je to prikupljanje potpisa tada bilo u cilju političke borbe za smjenu vlasti, a ne zbog izmjena Zakona o radu i činjenica je da je samo na osnovu toga i skupljen toliki broj potpisa – smatra Lovrin.

Tijekom rasprave zastupnici su upozorili i na drugu problematiku koja se tiče referenduma – da bi trebalo produžiti rok za prikupljanje potpisa sa 15 na 30 dana, da je za valjanost referenduma dovoljno da na njega izađe jedna osoba i glasa za, da je moguće da organizator trguje prikupljenim potpisima pa svejedno ne pokrene referendum kao što je bilo sa Zakonom o radu – zbog čega treba temeljito razmotriti sve činjenice i što prije pristupiti izmjenama Zakona o referendumu.

Podsjetimo, i GONG se zalaže za lakše pokretanje državnog referenduma građanskih inicijativa pa tako predlaže uvjet prikupljanja pet posto potpisa birača, što je otprilike 200 tisuća, prikupljenih u roku od 30 dana, umjesto dosadašnjih deset posto potpisa, što je otprilike 400 tisuća prikupljenih u roku od 15 dana, što bi, tvrde, bilo slično uvjetima u drugim europskim zemljama.