SDP i HDZ primali bi migrante bez obzira na nezaposlenost

Većina je stranaka za toleranciju prema imigrantima i protivi se ksenofobiji, no kod konkretnih pitanja pokazuje se, nažalost, da Hrvatska nema osmišljenu imigracijsku politiku poput razvijenih zemalja EU, a koja se radi temeljem demografskih i gospodarskih projekcija.

Bez nje nemamo ni politiku integracije migranata u svoje društvo, što je problematično u situaciji u kojoj je moguće da dio migranata s Bliskog istoka ostane kod nas.

Protiv ksenofobije

Što odgovori stranaka na pitanja o imigracijskoj politici, a u sklopu projekta “Ja biram – izbori 2015.”, koji provode Večernji list, Barometar.hr, tvrtka Alpheus Public Affairs i Ipsos Puls, govore o strankama, prokomentirao nam je sociolog s Instituta Pilar dr. sc. Drago Čengić. Tezi da Hrvatska uopće ne treba primati migrante protive se vodeće stranke, SDP snažno, a HDZ djelomično, a podržavaju je U ime obitelji, Most, HKS, HDSSB, što ukazuje na ideološke, ali i pragmatične razlike između stranaka.

Moguće je, kaže Čengić, da Most drži da je visoka nezaposlenost naših građana prepreka tome da trebamo primati migrante. Od 12 stranaka njih devet je izrazito protiv vjerske isključivosti, a Živi zid, Bandić, HKS su prema tezi da trebamo primiti samo kršćane neutralni. Tezu da su migranti i izbjeglice iz Sirije dobrodošli i da im država treba ponuditi smještaj i posao te ih integrirati dijelom podržavaju SDP, Pametno, ORaH i Uspješna Hrvatska, ali ne i desne stranke i IDS. Čengić ističe da se ovdje vidi da stranke na konkretnoj temi zadržavaju distanciju u odgovoru, i SDP i HDZ koji se djelomično protivi tezi da Sirijcima treba omogućiti smještaj i posao kod nas. To je stoga što su to konkretne teme koje traže raspravu o imigracijskoj politici.

Kad je riječ o useljavanju nama nužnih migranata radnika, bez obzira na to odakle su, osam stranaka to načelno podržava, no Čengić drži da nitko od njih nema jasan stav koji nam tip radnika treba i koji je naš kapacitet za primanje stranih radnika kad i sami imamo nezaposlenih. Zato i je SDP neutralan prema tome i možda realniji od HDZ-a, koji dijelom podržava dolazak radne snage. No, kad se stranke trebaju konkretnije izjasniti o imigracijskoj politici, daju vrlo različite odgovore, koji mogu biti posljedica trenutačne izborne i situacije s izbjeglicama, pa stranke procjenjuju da li ih drukčiji odgovor ugrožava. To što većina stranaka, SDP, HDZ, Most, Pametno, Uspješna Hrvatska, U ime obitelji, dijelom podržavaju tezu da Hrvatska treba imigrante rasporediti po svim općinama tako da ne čine više od 1,5 % stanovništva Čengić tumači time da su tu stranke eksplicitnije jer se o ovakvoj praksi razgovaralo i u članicama EU.

Zapinju na integraciji

– Većina stranaka je protiv ksenofobije i vjerske isključivosti i nastoji biti otvorena prema ideji primanja migranata, ali načelno ili zato što ćemo trebati radnike. No, kod konkretnih pitanja o integracijskim, političkim i ekonomskim potezima stranke se dijele i nejasno je koje bi poteze povukle budemo li morali primiti dio migranata s Bliskog istoka. Nužna je rasprava je li koncept multikulturalizma živ i primjenjiv u našim uvjetima i koji je to koncept. Nakon izbora treba nam javna rasprava o našoj imigracijskoj politici za potrebe gospodarstva, a u nju moraju biti uključeni Vlada, poslodavci i stručna javnost – zaključuje Čengić.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>>Njemačka odlučila produžiti kontrole na granici, ako se stanje ne promijeni zadržat će ih do veljače