SDP i HNS trebaju nastupiti zajedno i na lokalnim izborima

Novi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je na tom mjestu naslijedio stranačkog šefa Radimira Čačića, za prilog Obzor otkriva kako se snalazi u novoj ulozi, koje projekte mu je ostavio njegov prethodnik, što misli o suradnji sa SDP-om te jesu li narušeni odnosi između Čačića i Vesne Pusić.

Kako prolaze prvi dani na funkciji ministra gospodarstva? Što se radi?

Uglavnom sam na koordinacijama sa svojim pomoćnicima i na koordinacijama u Vladi. Pun sam energije i pozitivnog razmišljanja.

Koliko će vam vremena trebati da pohvatate konce?

Puno manje nego kada sam ulazio u Vladu. Znam puno toga što se radi u Ministarstvu gospodarstva jer smo i do sada međuresorski surađivali. Odmah se nastavlja raditi.

Što će biti prvi konkretni potezi?

Teško je nešto posebno izdvojiti. U Ministarstvu postoje strategije na kojima se radi dugotrajno, kao i na kapitalnim projektima. Usto se moraju pratiti dnevne aktivnosti koje znače davanje mišljenja, stavova, donošenja odluka.

Doslovno ste preko noći postali ministar gospodarstva. Kako je to izgledalo?

Informacija da je mađarski sud promijenio raniju odluku i da Radimir Čačić napušta Vladu bila je šokantna i morali smo se brzo ekipirati. Čim se Ratko vratio iz Katara, sletio, našli smo se i cijelo popodne razgovarali o tome što nam je činiti, koji su nam daljnji potezi. Na muci se poznaju junaci. U trenutku koji te šokira moraš brzo reagirati i donositi velike odluke, konzultirati se. Idući se dan, manje-više, znalo sve o tome u kojem se smjeru ide.

Tko je donio odluku da ćete nakon Čačićeva odlaska preuzeti funkciju ministra gospodarstva?

Predsjedništvo stranke. Ali se prije toga predsjednik stranke Čačić konzultirao s potpredsjednicima, dakle s Vesnom Pusić i sa mnom. S prijedlogom smo došli na Predsjedništvo stranke te u vrlo ozbiljnoj i kvalitetnoj atmosferi donijeli odluku.

Kakva je bila uloga premijera Zorana Milanovića u dogovoru da vi preuzmete dojučerašnje Čačićevo ministarstvo, a da ministrica Pusić postane potpredsjednica Vlade?

Najprije smo mi u HNS-u zauzeli stavove, a onda je Čačić o tome obavijestio premijera. Kako je tekao njihov razgovor, ne znam. Naš je fokus bio na kontinuitetu rada Ministarstava i Vlade u cjelini. Logično je stoga bilo i da moja zamjenica Ana Mrak Taritaš, koja jako dobro zna što se radilo u Ministarstvu graditeljstva i što se sve planira, preuzme moju funkciju. Ovakvom smo preraspodjelom dobili čvrst kontinuitet u radu Vlade.

HNS-u je, čini se, bilo najbitnije očuvanje koalicijskog sporazuma po kojemu držite resor gospodarstva u Vladi?

HNS-u je bitno da realiziramo sve što smo planirali, a očuvanje koalicijskog sporazuma ni u jednom trenutku nije bilo upitno.

Ipak je Čačićevim odlaskom iz Vlade bitno oslabljena pozicija HNS-a?

Uopće je Čačićevim odlaskom iz Vlade oslabljena čvrsta i jaka provedba Vladinih strateških projekata. A Pozicija HNS-a unutar Vlade nije promijenjena niti oslabljena. Vesna Pusić kao potpredsjednica Vlade ima veću težinu nego što ju je imala do sada. Što se pak tiče ključnih gospodarskih i energetskih tema, one su i dalje u domeni Ministarstva gospodarstva.

Za razliku od Čačića, vi nećete biti na užim kolegijima Vlade. Zar to nije bitno manji utjecaj HNS-a na gospodarsku politiku nego što ga je vaša stranka imala s Čačićem?

Moja pozicija u Vladi drugačija je nego što je bila Čačićeva. Ona nije toliko široka. Moje je područje gospodarstvo, dok će širu, međuresorsku suradnju, koju je prije vodio Čačić, sada preuzeti ministar Branko Grčić.

Svi analitičari tvrde da je SDP uzeo gospodarstvo i da bitno jača utjecaj ministra financija Slavka Linića.

SDP je i do sada imao jedan od presudnih utjecaja na gospodarske tokove. Ministarstvo prometa, poljoprivrede, zaštite okoliša ili neka druga imaju vrlo jake, pa i presudne utjecaje na gospodarske tokove u Hrvatskoj. Spomenimo Hrvatske autoceste, Hrvatske vode, Hrvatske šume, željeznice... No, mi smo jedna vlada i ne može se, i ne treba, nekog izolirati. Time što je Grčić, uz posao koji ima kao ministar za europske fondove, dobio i zadatak da vodi međuresorske koordinacije ponešto je povećan utjecaj, ali i odgovornost SDP-a. To je, međutim, manje važno. Kada se radi u Vladi, onda se ne osjeća stranačka podjela ili stranačka identifikacija, nego se zajednički radi na projektima.

Hoće li dominirati Linićeva politika štednje?

Točno je da smo u proračunu za 2013. godinu identificirali štednju i stabiliziranje prihodovne strane proračuna kao prioritet. No, istina je da nam nema boljeg sutra bez dinamiziranja investicija i pokretanja investicijskog ciklusa. Naravno da to zna i želi i ministar Linić. Štednja je prva točka od onih pet ili šest koje treba provesti da bismo konačno dobili efekt gospodarskog razvoja.

Investicije su potpuno podbacile, a jasno je i da se neće ni pokrenuti preko državnih poduzeća. Imate li vi kakvu novu ideju?

Javne investicije mogu biti jedan od motora, ali nužna su tri do četiri. Jedan je stabilizacija proračuna, drugi su javne investicije, treći su privatne. A za privatne investicije moramo podići konkurentnost, popraviti zakonodavni okvir i pojednostavniti ulazak investicija te učiniti još niz toga za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Očekivali smo da će javni sektor krenuti s investicijama i da će ga slijediti ostali, ali to se nije dogodilo u mjeri u kojoj smo očekivali.

Koje vam je projekte Čačić ostavio da dovršite?

Puno ih je. U energetskom sektoru treba pripremati projekt Plinacra LNG, preko Janafa investirati u rezervoare na Žitnjaku, do HEP-a koji treba krenuti u revitalizaciju hidroelektrana, te investicija u distribuciju i prijenos. U konačnici tu su i kapitalna ulaganja kao što je Plomin.

Što će biti s brodogradnjom?

To je velika tema koja me dočekala. Učinit ćemo sve što je moguće da što više ljudi ostane zaposleno u brodogradilištima. Neke će se odluke morati brzo donijeti jer sve mora biti dovršeno do 30. lipnja. Neće biti pomora, ali neće ni ostati isti broj ljudi u brodogradnji koji imamo danas.

Je li rješenje, vrlo pojednostavnjeno rečeno, ulazak Adrisa u Uljanik, koji pak ulazi u 3. maj, a zauzvrat država Adrisu daje Croatia osiguranje?

Ne znam je li to rješenje. Ovo je simpatična kombinacija. Ali ne može se samo tako raspolagati državnom imovinom. Croatia osiguranje će uzeti onaj tko bude dao najbolju ponudu.

Što je konkretno u Kataru dogovoreno o LNG-u?

To da oni imaju dobru volju i interes da se s Hrvatskom dogovore o isporuci njihovog plina za europsko tržište. Prva faza gradnje LNG-a planira se na 5 milijardi kubika. Hrvatska troši oko 3 milijarde, od toga 2 milijarde pokriva iz vlastitih izvora. To znači da od 5 milijardi kapaciteta, koliko bi se gradilo, nama treba jedna milijarda kubika plina. Treba osigurati poziciju sigurne dobave i, u suradnji s Katarom, osigurati sigurni plasman. Hrvatski je benefit to što je lokacija LNG-a novi pravac dobave plina. Za nas to znači i lakšu regulaciju cijene plina u državi.

Zapravo nam ovaj projekt jamči jeftiniji plin?

Ne samo jeftiniji plin, odnosno sigurnost opskrbe, nego nam jamči strateško pozicioniranje u regiji. Te 4 milijarde nisu malo i realno je očekivati da se neke od okolnih zemalja također ugovorno povežu oko opskrbe plinom. Naravno, tu je poveznica našeg NLG-a s Poljskim, uključivanje na cijelu vertikalu opskrbe Europe, a perspektiva je gradnja LNG-a na 15 milijardi kubika u drugoj ili trećoj fazi. Konačno bismo trebali dobiti važnost u europskoj regiji koju po svom geostrateškom položaju i zaslužujemo.

Što će to značiti za Inu?

Morat ćete pitati njih u Ini. Znam što je interes države – gradnja LNG-a. Ina do 2014. godine ima zakupljeno 80 posto skladišta Okoli, a nakon toga država odlučuje sama i o skladišnim kapacitetima.

Što kažete o teorijama zavjere po kojima mađarski sud nije slučajno baš sada, kada je Čačić imao uspješan poslovni put u Katar, donio odluku da prvostupanjsku uvjetnu presudu preinači u bezuvjetni zatvor, te da to treba gledati u kontekstu odnosa Ina – MOL?

Mislim da presuda nema veze s Katarom, a ne znam je li bilo kakvih drugih utjecaja u definiranju termina i samog sadržaja presude. Nemam informacija koje bi mi davale pravo da izvodim bilo kakve zaključke.

U prilog toj teoriji idu i drugi potezi Vlade koji slabe poziciju Ine nakon što ju je preuzeo MOL. Primjerice, veliko povećanje koncesija na nalazišta nafte i plina?

Radi se o Zakonu o rudarstvu koji je napisan, na mišljenjima je i do kraja godine će biti na Vladi.

Kako na njega gledaju mađarski partneri u Ini?

Ne vjerujem da ga u Ini dočekuju s oduševljenjem. Ali to je državni interes i nema razloga da ne radimo nešto što je za državu dobro. A novi Zakon o rudarstvu jest.

Poanta je da će država ubuduće kroz koncesije uzimati 40 posto vrijednosti nalazišta?

Poanta je da će država od koncesija i rudnog bogatstva imati veću korist. Da. Ali ćemo iscrtavati i nova polja na srednjem i južnom Jadranu kao i na kontinentu koja će se davati na natječajima u koncesije. Natječaji će biti otvoreni na svjetskom tržištu i moći će se javiti svi zainteresirani za istraživanje i sutra za eksploataciju rudnih bogatstava koja imamo ispod zemlje.

Dakle, dosljedno nastavljate Čačićevu politiku?

Da, premda je ne smatram Čačićevom, već koalicijskom i realizacijom Programa 21.

Hoćete li se u vođenju Ministarstva oslanjati na Čačića?

Da. Ratko i ja se svakodnevno čujemo. On je čovjek pun iskustva, znanja. Uostalom, puno je tema koje nismo do sada iskomunicirali, a on ih je otvorio u Ministarstvu.

Predviđa se da ćete ostati u Čačićevoj sjeni jer imate manje iskustva, znanja i kontakata.

Ako nekog zabavljaju takve procjene, neka mu budu. Smatram da imam dovoljno iskustva, a i kontakata. Dugo godina sam radio u realnom sektoru, radio sam u lokalnoj upravi, u proteklih godinu dana bio sam ministar graditeljstva i prostornog uređenja. A, vjerujte mi, s pozicije ministra gospodarstva možete otvoriti bilo koji kontakt koji vam treba. Ako rješavate probleme za dobrobit naše zemlje, onda vam se svi kontakti otvaraju.

Jeste li razgovarali s premijerom?

Nismo imali posebne razgovore u zadnjih nekoliko dana. Nije bilo ni potrebe. Ali naravno da smo u stalnom kontaktu i usko surađujemo.

Kakvi su vam planovi u HNS-u? U ožujku imate izborni sabor stranke. Hoćete li se kandidirati za predsjednika?

Rano je o tome govoriti. Pred nama su četiri mjeseca tijekom kojih se trebamo dobro pripremiti za sabor. Birat će se novo vodstvo, novi predsjednik. Sigurno ću biti dio tima koji priprema sabor, a cilj je da on bude događaj s kojeg će se krenuti u kampanju za lokalne izbore.

Govori se da ste posljednjih mjeseci tampon-zona između Radimira Čačića i Vesne Pusić čiji su odnosi navodno već dulje vrijeme narušeni?

Svaki dosadašnji predsjednik HNS-a imao je dobre odnose s bivšim predsjednikom, a ti bivši, i kada su odlazili, davali su svoj doprinos da stranka i dalje dobro radi. Na stranačkim skupovima kao vrijednost ističem da su HNS-ovci kroz dvadeset godina opozicije uvijek bili zajedno, držali se čvrsto. A tako je i danas. Čvrsti smo i homogeni i nije bilo nikakve potrebe za tampon-zonama.

Jeste li u HNS-u proanalizirali razloge ozbiljnog pada rejtinga stranke? Je li Čačić i njegovo bahato ponašanje glavni uzrok?

Naravno da smo to razmatrali. Često razgovaramo o tome što znači biti manjinski partner u koaliciji, ulazak u Vladu u vrijeme koje je jako loše, i koji su tu rizici. Politička povijest govori da ulaskom u Vladu u vrijeme ozbiljne gospodarske krize, kada se moraju vući nepopularni potezi, najviše batina dobije manjinski partner. To je zato što je osjetljiviji, teže mu je građanima objasniti sve donesene odluke, iskomunicirati svoje poteze, ima manje resora... Često smo razgovarali o tome koje su metode čuvanja, pa dizanja rejtinga. No, naš fokus je na tome da u ovoj vladi trčimo na dulje staze. Mjesečni trendovi govore kuda se ide, ali nisu presudni. Manjinska pozicija je bila teška u prvoj godini mandata, neće biti laka ni u iduće tri, ali kada počnu dolaziti rezultati, morat ćemo to građanima reći na kvalitetan i jasan način, na nama će biti da dobro to iskomuniciramo i vratimo HNS tamo gdje i pripada.

Niste rekli što su, po vama, razlozi pada rejtinga?

Ima ih više. Ponajprije, na samom početku mandata željeli smo što prije organizirati ministarstva u kojima smo preuzeli odgovornost vođenja resora. Pritom nam je premalo vremena ostalo za kvalitetno bavljenje strankom. Ima mišljenja da ja nisam bio dovoljno prepoznatljiv kao ministar. Isto vrijedi za ministricu kulture Andreu Zlatar, za koju samo nekoliko posto građana zna da je članica Predsjedništva u HNS-a. Zatim, često se govorilo o tome da su nastupi predsjednika stranke, i tada potpredsjednika Vlade Čačića trebali biti blaži. No, to je njegova karakterna osobina i čovjek se ne može u tim godinama mijenjati. Ne može nikada jedna točka biti presudna za rast, ali ni pad popularnosti.

A vaš imidž klijentelističke stranke?

Pa to je jedan od utega koje nosimo već petnaest godina. Devedesete smo bili nacionalistička stranka jer su HNS osnivali proljećari. Početkom 2000. bili smo antihrvatska stranka, pa poslije toga klijentelistička. Ponekad se teško boriti protiv epiteta koji nam se lijepe. No, bitno je da nikada ne odustajemo od konzistentnosti politike.

Kako se pripremate za lokalne izbore? Čini se da vaš partner na nacionalnoj razini, SDP, pokazuje sve više ambicija za samostalnim izlaskom na lokalne izbore. U Dubrovniku neće podržati HNS-ova gradonačelnika, u Puli neće IDS-ova, a Zagreb, čini se, još nije definiran?

Mislim da su rezultati na parlamentarnim izborima koje su SDP i HNS postigli kao koalicija, pa i rezultati koje smo postigli 2007. godine odvojenim nastupom, dovoljan argument da trebamo zajedno nastupiti i na ključnim mjestima, županijama i županijskim središtima te većim gradovima.

Je li konačno dogovoren zajednički nastup HNS-a i SDP-a u Zagrebu?

U Zagrebu se razgovara i pregovara. Logika kaže da zajednički nastup znači sigurnu pobjedu.

A u kojoj je fazi taj dogovor?

Ima još šest mjeseci do izbora. Dovoljno je vremena da se sve precizira. Nije ništa toliko hitno. Moj je stav da HNS treba biti u pobjedničkom koalicijskom timu na lokalnim izborima u Zagrebu. Zagrebu je potrebno vođenje grada na HNS-ov način.

Što znači vođenje grada na HNS-ov način?

Uređenje financija, projektno vođenje grada, unapređenje obrazovanja, popravljanje imidža grada. U krajnjoj liniji, Zagreb je identifikacija države. Volio bih vidjeti gradonačelnika i vodstvo Zagreba koje će biti takvo da će se moje dijete ponositi porukom – eto, takva je Hrvatska. Naravno da sam subjektivan i mislim da bi HNS-ovci najbolje tu poruku prenosili.