Grad Karlovac nema svoju jedinstvenu turističku atrakcija, nešto po čemu je drugačiji od drugih destinacija, što bi posjetitelja privuklo. To je razlog zbog kojeg smo osmilili pojekt gradnje, u ovom dijelu Europe jedinstvenog Kaquarijuma, odnosno muzeja riječne ribe. Da je projekt jedinstven i održiv, prepoznalo je i ministarstvo koje ga je podržalo, ali i EU fond koji nam je dao bespovratno 36,2 milijuna kuna za projekt - kazala je Marina Grčić, pročelnica za investicije i EU projekte u karlovačkoj gradskoj upravi. SDP-ova oporba na sjednici Gradskog vijeća, sazvanog samo na temu Muzeja i akvarija slatkovodne ribe koji se gradi u Karlovcu i trebao bi biti gotovo u listopadu, obrušila se na HDZ-ovu vlast zbog projekta jer smtarjau da tako skup i neisplativ projekt u ovom trenutku ne treba Karlovcu.
Po studiji isplativosti Kaquarij nije isplativ, godišnje planirate 12.000 posjetitelja, što neće biti dovoljno da se zaradi za troškove plaća osam djelatnika ili za održavanje. Svi ti troškovi, oko šest milijuna kuna godišnje, past će na leđa građana Karlovca. A nama ste tvrdili da nemate 2,8 milijuna kuna, koliko smo tražili za besplatne udžbenike školarcima – kazala je Marina Novaković Matanić iz SDP-a. Josip Benčić tražio je da se kaže od kuda novac za održavanje, te što s poplavama jer Korana je do sada više puta potopila akvarij.
Pročelnica Grčić kazala je kako projekt po papirima ne smije biti isplativ, odnosno donositi dobit, jer tada ne bi dobio potporu EU fondova. Neprofitabilnost i društvena korist glavni su preduvjeti za dobivanje novca iz EU-a.
Svi detalji projekta razrađeni su u dokumentaciji koju su pogledala svega tri vijećnika; dva gradska i županijski i sve je razrađeno do detalja, od nabave 130 vrsta riba, od čega čak 40 endemskih, do dopremanja vode za tankove, uređenja kafića, restorana i čitaonice, igrališta za djecu, laboratorija.... Uređen je sustav hlađenja i zagrijavanja, otpadne vode priključene su na kanalizacijski sustav, sve je navedeno i provjereno nekoliko puta i primjedbi nije bilo. Nigdje u studiji ne stoji da će Grad morati godišnje za akvarij itzdvajati šest milijuna kuna. Osim toga, prodaja ulaznica nije jedini način na koji će Kaquarij zarađivati – dodala je M. Grčić. O projektu su govori i autori iz tvrtke 3LHD koji su rekli da je akvarij osiguran od poplava podizanjem kote glavnog trga, ali i zečjim nasipima i branama, pa nema bojazni od poplava.
Na nama je da privučemo i više posjetitelja od 12.000 u jednoj godini, jer u toj su brojnci uglavnom školarci, tu nema turista koji dolaze u Karlovac radi Plitvica ili onih koji kroz grad prolaze da bi došli na Jadran. O nama ovisi hoćemo li ih uspjeti zadržati u gradu gdje im možemo pokazati najveći i jedini muzej riječne ribe u ovom dijelu Europe – dodala je M. Grčić.
neka se npokon nesto napravi u karlovcu. zalosno kako izgleda