manjak sirovine

Šećerana Viro zbog kiše prepolovila dnevnu proizvodnju

Foto: Dragutin Šantoši
Šećerana Viro zbog kiše prepolovila dnevnu proizvodnju
24.09.2010.
u 15:30
U dvadesetak dana, umjesto 130.000 tona, prerađeno je 75.000 tona repe, a umjesto 1000 tona šećera, dnevno se proizvodi tek oko 600 tona.
Pogledaj originalni članak

Nepogode tijekom ljeta te preobilne, triput veće oborine od prosjeka tijekom ovog mjeseca nanijele su težak udarac poljoprivrednicima u Podravini i Slavoniji. U najuspješnijoj hrvatskoj šećerani – tvornici šećera Viro iz Virovitice, kampanja vađenja šećerne repe sa 11.000 hektara odvija se uz velike teškoće jer zbog obilnih kiša teški kombajni i strojevi ne mogu u polja da bi osigurali dovoljno sirovina za rad prerađivačkih pogona.

Odgoda isporuke

Uz prosječan prirod od oko 50 tona po hektaru, izvadit će se i preraditi više od 550.000 tona slatkog korijena, a u stotinu dana kampanje u Virovitici se planira proizvesti oko 75.000 tona konzumnog šećera.

– Tvornica je morala smanjiti prosječnu dnevnu proizvodnju i do 50 posto, što poskupljuje proizvodnju šećera, a zbog prevelike vlage bilježimo i pad šećera u repi, što će negativno utjecati na konačne izračune proizvodnje. U dvadesetak dana, umjesto 130.000 tona, preradili smo 75.000 tona repe, a umjesto 1000 tona šećera, dnevno proizvodimo oko 600 tona šećera. Zbog toga ćemo od kupaca zatražiti odgodu isporuke ugovorenih količina šećera – rekao je Ivan Tot, rukovodilac sirovinskog sektora.

S vađenjem šećerne repe završava jedna i počinje nova proizvodna godina, pa su u Virovitici već osigurali dovoljne količine umjetnog gnojiva. Počelo je ugovaranje proizvodnje za 2011., a u planu je da se u Hrvatskoj i Mađarskoj šećernom repom zasadi oko 11.000 hektara. Virovitička šećerana repu dovozi s površina udaljenih više od 200 kilometara, pa u tvornici smatraju kako bi bilo isplativije da se repa proizvodi samo u županiji i susjedstvu.

Ipak sigurno

– Kad bismo repom na užem području posadili oko 6000 hektara, s ulaskom u EU postao bi nam zanimljiv i bazen oko mađarskih gradova Barcsa i Szigetvara, gdje bismo mogli posaditi oko 3000 hektara. Time bismo ostvarili još isplativiju proizvodnju za nas i za kooperante. Uz prosječan urod od 50 tona, ove godine bi proizvođač mogao ostvariti ostatak dobiti po hektaru od oko 6000 kuna. To je sigurna proizvodnja – tvrdi Tot.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.