U Njemačkoj nedostaje deset milijuna socijalnih stanova, a novi se sporo grade. Jedan Sirijac (33) koji živi u Münchenu, primjerice, već sedam godina traži veći stan za svoju obitelj. Naučio je njemački, trenutno je na diplomskom i magisterijskom studiju za optičara te radi kao voditelj poslovnice velikog optičarskog lanca. Ne može uspjeti jedino u pronalaženju stana u novoj domovini te njegova peteročlana obitelj živi u 56 četvornih metara, u stanu u koji su se 2016. preselili zahvaljujući prijateljima koji su im posredovali izravno iz izbjegličkog centra.
"Toliko je uzak stan da nemamo ni blagovaonski stol", kazao je. Trenutno troje djece spava u jednoj sobi, a roditelji u dnevnom boravku. Nakon posla zbog toga i problema s učenjem, a njegov najstariji sin uskoro će krenuti u školu: “Ne znamo gdje bi on trebao raditi zadaću”, navodi Fenix magazin.
Budući da su prihodi obitelji ispod njemačkog prosjeka, oni imaju pravo na socijalni stan. Mogu se useliti u stan čiju je gradnju subvencionirala država, a stanodavac zauzvrat obećava posebno niske cijene najma. Njihovu sudbinu dijele još milijuni kućanstava u Njemačkoj s obzirom na to da sve više ljudi zarađuje premalo kako bi si mogli priuštiti stanove s visokim stanarinama.
“Definitivno smo se prijavili za više od 2.000 stanova od 2016.”, kaže Sirijac i dodaje kako niti jednom nisu pozvani na razgledavanje stana. Svaki dan pregledava internetski portal, a često novih uopće nema u ponudi. Kada se pojavi nova ponuda, stotine ili čak tisuće korisnika prijavi se za nekretninu u vrlo kratkom roku.
“Nadali smo se tisuću puta – i izgubili nadu isto toliko puta”, kazao je.
Ekonomist i izvršni direktor Instituta Pestel Matthias Günther ističe kako slučaj ove obitelji nije iznimka, nego pravilo.
“U Njemačkoj imamo 1,1 milijun socijalnih stanova, ali i 11 milijuna kućanstava koja imaju pravo na socijalne stanove”, kaže Günther te dodaje: “Nestašica stanova je dramatična”.
Socijalni stanovi nakon određenog vremena više ne podliježu održavanju cijena. Odnosno, stanodavac tijekom izgradnje ubire državne subvencije, ali nakon 15 do 30 godina ti stanovi više nisu socijalni i mogu se iznajmljivati po znatno višim cijenama. Prema tome, Njemačka svake godine izgubi dvostruko više socijalnih stanova nego što ih dobije.
Prema podacima tamošnjeg Ministarstva graditeljstva, 45.836 socijalnih stambenih jedinica su prestale biti socijalni stanovi u 2021. godini, a samo 21.232 stana dobila su nove mjere potpore. U 2020. nestalo je oko 56.000 socijalnih stanova, a novoodobreno ih je 23.076. Vlada je obećala graditi najmanje 100.000 socijalnih stanova godišnje, no projekt je propao 2022. godine. Prema mišljenju stručnjaka, stvari neće biti bolje ni 2023. i 2024. godine.
"Što zapravo nudimo ljudima kada dođu ovamo”, pita Günther, s obzirom na manjak kvalificiranih radnika u Njemačkoj i politiku vladajućih koja planira privući više ljudi iz inozemstva, te dodaje: "Ne priznajemo diplome koje dobiju kući, nudimo im poslove koji često ne odgovaraju njihovim kvalifikacijama i ne nudimo im smještaj. Što vlada misli tko bi se našao u takvim okolnostima?".
Nakon sedam godina, 33-godišnji Sirijac djeluje nemoćno. Nada se kako će kao magistar i prvostupnik nešto promijeniti. “Ali lažem sam sebe. Za nas nema izlaza. Živiš kao pas u malom stanu i nekako ideš dalje”, zaključuje.
VIDEO 'Cijene otišle u nebo, treba se maknuti iz gradova': Gradit će se stanovi za najam mladima?
I ja znam Hrvate u Hrvatskoj koji ne mogu do stana više od 30g. Pa nikog nije briga? I sad vi brinete brige Sirijaca u Njemačkoj. Alo!