HGK je, kad bi se to “prevelo” na poslovni jezik, bankrotirao. Ako su toliko važni sami sebi i misle da su jako sposobni, neka idu na tržište i tamo se okušaju sa svojim uslugama – komentirao je jučer najavu ukidanja obveznih članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete.
– Rimac, Nanobit, Infobip, Valamar i sve hrvatske uspješne kompanije uspjele bi i bez HGK, a ni Emmezeta nema ništa od Komore – ustvrdio je, a slično misli i više od 15.000 drugih poduzetnika koji su se u kratkom roku, nezadovoljni plaćanjem članarine i zastupanjem njihovih interesa, pasivnošću i zapošljavanjem podobnih kadrova, kako se često isticalo u javnosti, okupili u udruzi Glas poduzetnika.
Na pitanje kako vide aktualnu situaciju i budućnost HGK, iz Adris grupe, Gavrilovića, Pevexa... jučer su nam kratko odgovorili da su potpuno usredotočeni na vlastito poslovanje te da ne bi komentirali problematiku vezanu za HGK jer im to nije presudno važno. Predsjednik uprave NTL-a Martin Evačić tvrdi da su HGK potrebne duboke reforme.
– Ima previše ljudi i ureda, sve je to neracionalno. Usporedim li HGK s HUP-om, makar su i tamo ovih dana bila previranja, ali su se sredila, HUP radi s upola manje ljudi. Nisam za naglo ukidanje članarine jer HGK ima i neke javne ovlasti koje netko treba financirati. No kako sam i sam u nekim tijelima, znam da se HGK već počeo mijenjati, smanjen je već i broj ljudi i proaktivniji su. Smanjili su i troškove, no u današnjim uvjetima koji su za gospodarstvo doista teški, još ima mjesta za rezanje – rekao je Evačić, dok u dm-u kažu da će i s promjenama u HGK nastaviti poslovati u skladu sa zakonom, a u slučaju zakonske izmjene, prilagodit će svoje poslovanje.
Tektonske promjene u HGK, podsjetimo, najavljene su prekjučer. Nakon što je premijer Andrej Plenković zagovornike ukidanja obveznog plaćanja članstva u HGK prije nekoliko dana optužio da “ruše institucije” te da 42 kune mjesečno – koliko većina poduzetnika mora plaćati HGK – nije nikakav problem, u dogovoru s koalicijskim partnerima na čelu s HSLS-om obznanjeno je da se ipak ide u reformu, postupno ukidanje obvezne članarine i približavanje HGK tržištu. To traže građani i privatni sektor, ustvrdio je čelnik HSLS-a Dario Hrebak.
– Treba nam sustavni pristup rješavanju problema neefikasnosti HGK koji traje već 30 godina – rekao je.
Već u petak u Saboru će se izglasati zaključak kojim će svi klubovi vladajuće većine obvezati Vladu da do ljetne stanke, 15. srpnja, na stol saborskih zastupnika stavi zakon kojim se ide na ukidanje obveznog plaćanja članarine, ali i na cjelokupnu reformu Hrvatske gospodarske komore, a isto tako i Hrvatske obrtničke komore, najavio je Hrebak.
Kakvu Komoru trebaju i što misle o ukidanju obveznih članarina, komentirali su nam još neki od vodećih hrvatskih poduzetnika.
Emil Tedeschi - Reformu treba provesti u najdulje dvije godine
– Članstvo u HGK svakako treba biti dobrovoljno. Ovu organizaciju treba temeljito reformirati i racionalizirati. Treba pritom biti svjestan da se transformacija ne može dogoditi preko noći, a da to ne uzrokuje ozbiljne poremećaje na više razina uz rizik rasformiranja Komore. Vjerujem da je razumno očekivati da se potrebne promjene u organizaciji HGK provedu unutar najviše dvije godine, pri čemu bi transformacijski proces u konačnici donio i organizaciju na principu dobrovoljnog članstva. Osim toga, smatram da se funkcije koje HGK obavlja u interesu države i za koje država procjenjuje da je potrebno obavljati preko HGK trebaju financirati iz državnog proračuna.
Dragutin Drk - Trebaju nam snažne i agilne institucije
– Pozdravljam najavu plana reforme i jačanja kapaciteta HGK, uz postupno uvođenje dobrovoljnog članstva. Hrvatskim poduzetnicima i gospodarstvu potrebne su snažne i agilne organizacije i institucije koje će uspješno zagovarati naše interese te pružati podršku za bolji plasman i konkurentnost domaćih proizvoda i usluga na domaćem i inozemnim tržištima. Hrvatska industrijska i prehrambena proizvodnja posluje u uvjetima snažne konkurencije i dampinških cijena na zajedničkom tržištu EU pa vjerujem da asocijacije koje imaju znanje, viziju, odlučnost, koje su operativne i imaju konkretne rezultate u olakšavanju poslovanja i jačanju konkurentnosti domaćih proizvoda, neće imati teškoća s okupljanjem članstva.
Denis Čupić - Traže se otvorenost i transparentnost
– HGK, na žalost, u javnoj percepciji ima vrlo loš rejting, čemu je pridonio sam. Komora bi trebala biti servis gospodarstva, pogotovo poduzetnika. No, na žalost, u svojoj je povijesti narasla i postala talac sustava koji ne dopušta a promjenu. Znam niz vrlo kvalitetnih kadrova u Komori, ali i veliki broj onih koji ne shvaćaju ni gospodarstvo ni poduzetništvo ni svakodnevnu realnost pa su oni kvalitetni žrtve sustava koji brani formu, a ne sadržaj. HGK treba dubinsku reformu koja kreće od pitanja poniznosti i uslužnosti. U Komori se nerijetko dobiva stav da je ona vrhovna instanca, a da poduzetnici moraju biti sretni što ona s njima uopće komunicira. U upravama sam nekoliko tvrtki i investiram u njih barem deset, no moj je problem s Komorom to što nitko nikada, osim dvije osobe u Komori koje su vezane uz trgovinu, nije sa mnom kontaktirao, nije me pitao za probleme niti me pozvao da sudjelujem u bilo čemu što Komora radi ili organizira.
Kada pogledam koliko novca tvrtke u koje sam uključen uplate godišnje za HGK, naravno da sam revoltiran indolentnošću Komore koja se vodi načelom “brdo i Muhamed”, pa očekuje da mi poduzetnici dolazimo kucati na vrata. Reforma mora počivati na temelju aktivnosti i servisa poduzetništvu i gospodarstvu kao prvom stupu, ozbiljnoj reformi ustroja počevši od regionalnih organizacija koje moraju biti pomlađene i stručnoga kadra do javne komunikacije i percepcije Komore kao otvorenog i transparentnog sustava kao trećeg stupa reforme. Mnogi zaposleni sigurno moraju postaviti pitanje, ali ne pitanje mase plaća ili broja zaposlenih, nego pitanje stručnosti. Sektorska podjela HGK vrlo je arhaična pa kada samo pogledam svoju branšu, ispada da smo u HGK svi mi samo posrednici u prometu nekretnina. Moderno gospodarstvo je gospodarstvo sinergija, a taj element HGK ne prepoznaje. I ono što je u HGK evidentno često je boljka udruga, bile one dobrovoljne ili obvezne kao HGK, a to je da zaposlenici, profesionalci, diktiraju politike članstvu. Sustav odlučivanja u HGK mora postati uključiv i mora omogućiti članovima okupljenima u realne sektore utjecaj na odlučivanje i definiranje politika. Takva reforma neće ugroziti HGK, nego će HGK moći postati sustav dobrovoljnog članstva koji privlači, a ne odbija. Moje iskustvo s komorom u Austriji dijametralno je suprotno nego s HGK u Hrvatskoj. U Austriji je komora servis i progresivno tijelo koje se brzo razvija, ali je i jasno vođeno od članova, a ne od profesionalaca koji od sustava ne vide članove kao što neki od šume ne vide drvo.
Goran Mrvoš - Komora mora slušati bilo poduzetnika
– Kao predsjednik Udruženja za IT pri HGK, ali i ostali moji kolege, u predsjedništvu i vijeću sudjelujemo volonterski. Fokusirani smo na ostvarenje ciljeva koje smo zacrtali lani u veljači. A kada se radi o zakonodavnom okviru djelovanja Hrvatske gospodarske komore i članarinama, brigu prepuštamo zakonodavnoj vlasti, kojoj je zadatak osluškivati potrebegrađana i kompanija te, shodno tome, krojiti pravične zakone, pa tako i zakon kojim se uređuje djelovanje HGK. Što se tiče budućnosti HGK, vidim je kao agilno organiziranu instituciju brzih i modernih procesa, plitke i efikasne hijerarhije, koja sluša bilo poduzetnika i javne uprave te zastupa interese poduzetnika koji su u interesu države, komunicirajući jasno i transparentno u svim smjerovima. Mislim da kao društvo možemo provesti takvu transformaciju ako odlučimo da to želimo i ozbiljno se posvetimo realizaciji. Siguran sam da transformacija iz sadašnjeg stanja u željeno stanje za HGK neće biti laka, no svaka promjena je neugodna dok sami ne prihvatimo da je jedino promjena stalna – stav je predsjednika Udruženja IT-a Gorana Mrvoša.
Renato Radić - Prokletstvo netržišnih odnosa usporilo je razvoj
– Svakako smo mišljenja da je Hrvatska gospodarska komora potrebna poduzetnicima i da može biti važan faktor u “suportu” poduzetništvu neovisno o veličini ili sektoru iz kojeg poduzetnik dolazi. No, prokletstvo netržišnih prihoda sigurno je usporilo razvoj i promjene u Komori koje su nužne i koje su danas izuzetno brze globalno. Ideja kulture poduzetništva, za što se mi zalažemo, ne obuhvaća samo gospodarstvo, ona je nužna kao temelj brzih promjena i poduzetničkog razmišljanja i u Komori kao i u svim državnim institucijama. Hrvatska gospodarska komora treba jasne ciljeve i rokove kako bi mogla biti servis poduzetnicima te, naravno, poslovati na tržišnom principu koji će im osigurati potrebnu kvalitetu, prepoznatljivost i vjerodostojnost među poduzetnicima.
Ivica Katavić - Radit ćemo i plaćati kako zakonodavac odluči
– Što se tiče članarina, one su u Hrvatskoj gospodarskoj komori propisane zakonom. Kako zakonodavac odluči, tako će biti. Budu li se morale plaćati, plaćat će se, nema nam druge. Što se tiče reformi, HGK se treba mijenjati, no i o tome će odlučiti oni koji donose zakone. Nisam od onih koji bi htio puno s time izlaziti van. Naravno da svim poduzetnicima odgovaraju što manja davanja, manji parafiskalni nameti, pogotovo u ova teška vremena. Kako bude bit će.
Mihael Furjan - Članstvo treba biti dobrovoljno
– Članstvo u HGK treba bi biti utemeljeno, kao što je bilo u samim počecima, na principu dobrovoljnosti. Time se ne isključuje potreba javnog financiranja dijela usluga kojima se ostvaruju koristi za gospodarstvo i društvo u cjelini odnosno pružanje drugih servisa na komercijalnim osnovama za koje HGK ima stručnosti.
Ljudi,isto tako se trebamo buniti protiv 25 posto PDV-a,jer nas pljačkaju zbog svojih privilegija.